Kao što je izjavila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, ruralna područja tkivo su našeg društva, temelj našega gospodarstva te ključan dio našeg identiteta i gospodarskog potencijala. Ta područja pokrivaju više od 80 % teritorija EU-a, u njima živi 30 % stanovništva EU-a i imaju ključnu ulogu u doprinosu gospodarskoj snazi EU-a, zelenoj i digitalnoj tranziciji, očuvanju kulturne baštine te u osiguravanju održivosti, sigurnosti i autonomije prehrambenih sustava Unije, što je iznimno važno u aktualnom geopolitičkom kontekstu.

Kako bi pomogla ruralnim područjima da zadrže te ključne uloge, Europska je komisija u svojoj Komunikaciji 2021. godine iznijela Dugoročnu viziju ruralnih područja EU-a do 2040. i u njoj pružila smjernice za razvoj i blagostanje tih zajednica i područja. Vizija sadrži deset zajedničkih ciljeva, a podržana je Paktom za ruralna područja i Akcijskim planom. Komunikacija je bila prvi dio procesa ostvarivanja ciljeva Vizije unutar okvira Zajedničke poljoprivredne politike i fondova kohezijske politike, a postavila je cilj da 2023. razmotri uspjeh provedenih mjera i istakne područja koja treba poboljšati. U sklopu tog cilja, Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo predstavilo je Zaključke o Viziji te ih jednoglasno odobrilo.

Zaključci se temelje na savjetovanju sa različitim dionicima, a u njihovu pripremu bili su uključeni dokumenti Komisije, Parlamenta, Europskog odbora regija te Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, izvješća s konferencija o Ruralnom paktu iz Bruxellesa 2022. i Švedske 2023. te preporuke Foruma o ruralnoj politici koji su Komisija i španjolsko predsjedništvo održale u rujnu ove godine.

Zaključci Vizije naglašavaju kompleksnost i raznolikost ruralnih područja te ističu specifične izazove s kojima se ona suočavaju, kao što su starenje i smanjenje broja stanovništva, rodni jaz, ograničena povezanost, nedovoljno razvijena infrastruktura i nedostatak mogućnosti zapošljavanja. Vijeće je kao odgovor na te izazove naglasilo nužnost sveobuhvatnog pristupa utemeljenog na suradnji lokalnih i regionalnih vlasti sa stanovništvom ruralnih zajednica, uz potporu usklađenih politika i instrumenata EU-a. Istaknuta je i važnost digitalne tranzicije, inovacija, vještina, ulaganja, dostupnijih javnih usluga i poboljšanja infrastrukture te potreba za jednostavnijim i pristupačnijim administrativnim postupcima kako bi se potaklo ruralne aktere na razvoj i provedbu novih projekata.

U zaključcima se spominje i utjecaj demografskih promjena na ruralna područja te se poziva na pronalaženje rješenja za privlačenje mladih poput olakšavanja pristupa financiranju i zemljištu, pružanja mogućnosti za rad i osposobljavanje te uključivanja u donošenje odluka na lokalnoj razini. Vijeće ističe i nužnost mjera potpore za žene, kako bi se stvorili uvjeti za njihovo ravnopravno sudjelovanje u poljoprivredi.

Naposljetku, Vijeće je pozvalo Komisiju da razmotri preoblikovanje Vizije u cjelovitu strategiju EU-a za ruralna područja, a države članice da se uključe u Pakt za ruralna područja i razviju strategije i akcijske planove na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Vezano uz ribarstvo, Vijeće je razgovaralo o prijedlozima Komisije o ribolovnim mogućnostima u Atlantskom oceanu i Sjevernom moru te o Ribolovnim mogućnostima u Sredozemnom i Crnom moru za 2024. Stokovi na koje se ti prijedlozi odnose su oni kojima EU i susjedne države koje nisu članice EU-a upravljaju samostalno ili putem sporazuma u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom. Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u prosincu, očekuje se postizanje dogovora o ograničenjima ulova za većinu komercijalnih ribljih stokova za sljedeću godinu, zajedno s nacionalnim kvotama za svaku vrstu. Komisija po prvi put, predlaže za devet stokova utvrđivanje ograničenja ulova za dvije do tri godine, tzv. „višegodišnji ukupni dopušteni ulov (TAC)", umjesto da to radi svake godine. Prijedlog se temelji na savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), a cilj je pridonijeti osiguravanju sigurnosti i stabilnosti sektora te poboljšati učinkovitost procesa donošenja odluka.

Tijekom rasprave, ministri i ministrice naglasili su potrebu za uravnoteženjem triju stupova Zajedničke ribarstvene politike, odnosno socijalne, gospodarske i okolišne održivosti sektora ribarstva. Ostale teme iznesene na sastanku bile su potreba za osiguravanjem jednakih uvjeta s ribarskim flotama iz trećih zemalja te postizanje zadovoljavajućih rezultata u savjetovanjima EU-a s trećim zemljama.

Razgovaralo se i o novim genomskim tehnikama te o Strategiji EU-a za šume do 2030., a Deklaracijom s konferencije COP28 o održivoj poljoprivredi, otpornim prehrambenim sustavima i djelovanju u području klime, upućen je poziv čelnicima država i vlada na poduzimanje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Vijeće je odobrilo i zajednički tekst o općem proračunu EU-a za 2024. kojim su predviđena sredstva za prioritetna područja poput gospodarskog oporavka te zelene i digitalne tranzicije sektora. Europski parlament objavit će donošenje proračuna nakon što ga službeno usvoji.

Više informacija o upravljanju ribljim stokovima EU-a možete pronaći ovdje.

Više informacija o sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo možete pronaći ovdje.

Više informacija o Vijeću za poljoprivredu i ribarstvo možete pronaći ovdje.