Krajem 2024. HOK je proveo analizu iskorištenosti i dostupnosti sredstava iz EU fondova za obrtnike u Hrvatskoj. Rezultati jasno ukazuju na porast interesa i broja prijava, ali i na niz sustavnih prepreka koje i dalje ograničavaju ravnopravno sudjelovanje obrtnika u korištenju europskih sredstava.

U aktualnom programskom razdoblju 2021.–2027. iskorištenost dostupnih sredstava iznosi tek oko 5,7 %, a brojni natječaji kasne u odnosu na planirane datume, što otežava pravovremeno planiranje i prijavu, osobito mikro i malim obrtnicima i poduzetnicima. 

Budući da je upravo sada u tijeku oblikovanje novog proračunskog razdoblja 2028.–2034., Hrvatska obrtnička komora temeljem prikupljenih podataka i iskustava predlaže niz konkretnih preporuka kako bi se osigurala bolja dostupnost, vremenska usklađenost i sadržajna prilagođenost europskih sredstava stvarnim razvojnim potrebama obrtnika.

Ključne spoznaje iz aktualnog razdoblja 

Iako je udio obrtnika među korisnicima fondova u razdoblju 2022.–2024. porastao – s 3,21 % u 2022. na 11,85 % u 2024. – analiza strukture poziva pokazuje da se taj porast uglavnom odnosi na administrativno jednostavne i niskorizične intervencije, poput vaučera za digitalizaciju. Istovremeno, ozbiljniji natječaji usmjereni na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i tehnološki razvoj i dalje su većinom oblikovani na način koji pogoduje većim gospodarskim subjektima. 

Minimalni iznosi ulaganja, strogi kriteriji bodovanja (vezani uz broj zaposlenih, porast prihoda i izvozne rezultate) te formalni uvjet da korisnik mora imati zaposlenog radnika predstavljaju barijeru za velik broj obrta u kojima je nositelj obrta ujedno i jedina zaposlena osoba. U gotovo tri četvrtine registriranih obrta u Hrvatskoj upravo je to slučaj, što ih automatski stavlja u nepovoljan položaj pri prijavi na većinu otvorenih poziva. 

Dodatni izazov je i to što su brojna sredstva iz aktualnog razdoblja još uvijek neiskorištena, dok mnogi pozivi kasne s objavom, što dodatno otežava pravovremeno planiranje i donošenje poslovnih odluka u sektoru mikro i malih poduzetnika. Takav tempo implementacije stvara dodatni pritisak na krajnje korisnike – osobito na one koji nemaju pristup stručnim savjetnicima i koji svoje aktivnosti moraju usklađivati s redovnim poslovanjem. 

Iako su brojni obrtnici pokazali interes, stvarni broj prijava ostao je nizak – ponajprije zato što nije bilo dovoljno ciljanih poziva koji bi odgovarali njihovim konkretnim potrebama, poput ulaganja u opremu, radionice ili energetsku obnovu. Slabosti u usklađivanju nacionalnih natječaja sa stvarnim stanjem na terenu dodatno su naglašene dugotrajnim evaluacijama, složenim administrativnim zahtjevima i neujednačenom razinom podrške u pripremi projektne dokumentacije. 

Preporuke za novo programsko razdoblje 2028.–2034. 

Za učinkovitije uključivanje mikro poduzetnika i obrta u korištenje sredstava europskih fondova u sljedećem razdoblju, preporučuje se uvođenje ciljanih mjera i pristupa oblikovanih prema specifičnostima tog segmenta gospodarstva. 

1. Uvođenje posebnih poziva za mikro poduzeća i obrte 
   Potrebno je razviti natječaje namijenjene isključivo mikro poduzetnicima, s jednostavnijom prijavnom procedurom, nižim pragovima ulaganja i kraćim rokovima obrade prijava. Fokus takvih poziva trebao bi biti na konkretnim, razvojnim ulaganjima – poput opreme, digitalizacije, energetske učinkovitosti ili prilagodbi radnog prostora. 
2. Mikro-komponente unutar standardnih poziva 
   Unutar većih, horizontalnih poziva poželjno je osigurati podkomponente ili linije za mikro subjekte, s prilagođenim kriterijima i konkurentnim uvjetima, čime se smanjuje rizik od marginalizacije manjih prijavitelja. 
3. Priznavanje nositelja obrta kao zaposlenika 
   Kako bi se uklonila diskriminacija obrta bez formalno prijavljenih radnika, nužno je u svim relevantnim pozivima priznati vlasnika obrta kao zaposlenika, u skladu s njegovim stvarnim ulogama i obvezama u poslovanju. 
4. Redefiniranje uvjeta prihvatljivosti
   Kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti utemeljeni na razvojnim potencijalima širokog spektra prijavitelja, a ne isključivo na visoko tehnološkim ili izvoznim karakteristikama. 
5. Kombinirani financijski instrumenti 
   Pozitivan primjer predstavljaju instrumenti koji kombiniraju povoljne mikrokredite i bespovratna sredstva, što omogućuje prilagođeno financiranje modernizacije, digitalizacije ili pokretanja poslovanja. Takvi modeli posebno su primjereni za obrtnike koji ne raspolažu visokom likvidnošću, ali imaju stabilne poslovne planove. 
6. Razvoj lokalne savjetodavne infrastrukture
   Uspostava trajno dostupnih savjetodavnih točaka za mikro obrtnike i poduzetnike, uključujući specijalizirane stručnjake za EU fondove, može znatno povećati broj kvalitetnih prijava i smanjiti rizike u provedbi projekata. Preduvjet za to je osigurano i kontinuirano financiranje takvih servisa. 

„Postoji opravdana zabrinutost da bi mikro poduzetnici i obrti – koji čine većinu gospodarskih subjekata u Hrvatskoj – mogli ostati u drugom planu ako se nacionalni provedbeni mehanizmi ne prilagode njihovim stvarnim operativnim mogućnostima i razvojnim potrebama. Bez ciljanih instrumenata i institucionalne podrške, značajan dio dostupnih sredstava mogao bi i dalje ostati izvan njihova dosega. Kako bi se u idućem razdoblju osiguralo pravednije i učinkovitije korištenje europskih fondova, potreban je jasan strateški zaokret – prema ravnomjernoj dostupnosti sredstava svim kategorijama poduzetnika, uključujući i najmanje, obrtnike, kao temelj održivog i otpornog lokalnog gospodarstva. To nije samo pitanje pravednosti, već i preduvjet za inkluzivnije, otpornije i konkurentnije gospodarstvo u cjelini“, zaključuje predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Foto: freepik.com