Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izmjestila je svoj Ured u Karlovačku županiju od 26. do 28. ožujka, što je četrnaesto izmještanje Ureda predsjednice Republike izvan Zagreba.

Drugog dana posjeta Karlovačkoj županiji, 27.ožujka, predsjednica Grabar-Kitarović susrela se s gospodarstvenicima Karlovačke županije. Susretu su nazočili i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec te predsjednik Obrtničke komore Karlovačke županije Darko Stanković.

Predsjednica je u svom obraćanju istaknula da su temeljni problemi našega društva kako zadržati naše mlade ljude, otvoriti nova radna mjesta, imati bolje plaće i uvjete života.

– Do toga se može doći prvenstveno kroz poticanje poduzetništva, poticanjem investicija i izvoza hrvatskih proizvoda, kazala je predsjednica dodavši da osim ekonomskog želi i razvoj u svakom pogledu, kulturnom i svakom onom koji pridonosi pozitivnoj klimi da bi ljudi ostajali na ovim područjima i da bi se vraćali.

Također je naglasila kako se gospodarstvo, jedinice lokalne samouprave i tijela javne uprave moraju bolje povezati. "Trebamo se riješiti patrijarhalnog odnosa države prema obrazovanju, prema gospodarstvu ili prema lokalnoj samoupravi i napraviti sustav suradnje", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Izrazila je uvjerenje kako bi na taj način na tržištu rada bila bolja situacija, bolji financijski učinci i životni standard.

Predsjednik Obrtničke komore Karlovačke županije, Darko Stanković zatražio je mišljenje predsjednice o ulozi Centra kompetentnosti za razvoj gospodarstva jedne županije obzirom da jedan takav Karlovačka županija planira osnovati iz vlastitih sredstava.

Također je iznio problematiku iz područja strukovnog obrazovanja. Jedinstveni model obrazovanja jedini je segment strukovne izobrazbe koji se najviše približio standardima provedbe strukovnog obrazovanja u EU, ali i zadovoljavanju potreba gospodarstva. Međutim, u RH, pa tako i u Karlovačkoj

županiji, slab je interes za upis učenika. Uz slab interes, velik je problem i neodgovarajuća upisna politika ( primjerice broj upisnih mjesta veći je od broja učenika koji završavaju osnovne škole ), a MZO ne želi uvesti bodovne pragove u gimnazije i četverogodišnje strukovne škole na razini države.

Istaknuo je kako je bitno obrazovanje prilagođavati potrebama gospodarstva i tržišta rada u svrhu razvoja i napretka kako obrtništva, tako i cjelokupnog gospodarstva.