Okrugli stol pozdravnim govorima otvorili su predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil i predsjednica Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u Mirjana Magud koji su istaknuli svrhu održavanja Okruglog stola - promocija bržeg, transparentnijeg, kao i financijski povoljnijeg načina rješavanja sporova. Također, razmjena različitih znanja i iskustava, stvaranje povoljnije poduzetničke klime i jačanje konkurentnosti poduzetništva. Gđa Magud istaknula je da Sud časti HOK-a djeluje temeljem Zakona o obrtu i provodi javne ovlasti te na učinkovit, transparentan, jednostavan i brz način rješava sporove iz svoje nadležnosti.

Radni dio započeo je uvodom u temu Okruglog stola od strane tajnice Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u Ivane Šimić, a u stručnom dijelu Okruglog stola, na temu alternativnog rješavanja sporova, sudjelovali su stručnjaci iz ministarstava, centara za mirenje, udruga, visokoškolskog obrazovanja i poslovne prakse.

Ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na temu alternativnog rješavanja potrošačkih sporova i Platforme za online rješavanje sporova, izlaganje je održala Danijela Marković Krstić, voditeljica odjela pri Europskom potrošačkom centru Hrvatska koja je sudionike informirala o namjeri Izmjena i dopuna Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova u 2023. godini, a koja će prvenstveno biti uvjetovana potrebom revizije Direktive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, kao i Uredbe o online rješavanju potrošačkih sporova. Isto tako, Ivana Radan, viša stručna savjetnica u Službi za normativne aktivnosti iz područja zaštite prava potrošača, Uprave za trgovinu i politike javne nabave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sudionike je informirala o novom Zakonu o zaštiti potrošača te je naglasak u izlaganju stavila na prigovore potrošača koje smatra prvim korakom za postizanje sporazuma između trgovca i potrošača.

O izmjenama i dopunama Zakona o mirenju, a koji prijedlog zakona je u pripremi, ispred Ministarstva pravosuđa i uprave, skup je izvijestila Ana Lovrić, načelnica Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava. Naglasila je da osnivanjem centara za mirenje u četiri regije (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) se želi unaprijediti i centralizirati postojeći sustav alternativnog rješavanja sporova na razini države bez zadiranja u postojeće sustave koji uspješno funkcioniraju. Arijana Kozlevčar, specijalistica u Sektoru za propise građanskog i trgovačkog prava Ministarstva pravosuđa i uprave i voditeljica projekta „Unapređenja sustava sudskog mirenja“, skupu je prezentirala projekt „Unapređenja sustava sudskog mirenja“ kojeg Ministarstvo provodi od 2020.-2023. godine, a za čiju provedbu je osigurano 1.500.000,00 EUR-a. Glavne aktivnosti projekta su: izrada komparativnih sustava alternativnog rješavanja sporova u Europskoj uniji, edukacija pravosudnog kadra, izrada Priručnika sudskog mirenja i promidžba projekta u medijima.

Jelena Uzelac, viša predavačica, ispred EFFECTUS poduzetničkog studija, izlagala je na temu potrebe za izučavanjem metoda alternativnog rješavanja sporova na visokim učilištima i sveučilištima te je kao primjer dobre prakse istaknula – kolegij „Alternativne metode rješavanja sporova“ u programu specijalističkog diplomskog stručnog studija Poslovno upravljanje – MBA, a koji je jedan od četiri studija u Republici Hrvatskoj koji alternativne metode rješavanja sporova održava kao poseban kolegij.

O iskustvu u postupcima mirenja pri Centru za mirenje pri HGK izlagala je Mirjana Košec, tajnica Centra za mirenje pri HGK koja se posebno osvrnula na potrebu redefiniranja uvjeta za stjecanje statusa ovlaštenog izmiritelja.

Ulogu odvjetnika u približavanju mirenja poduzetnicima, sudionicima Okruglog stola, prezentirala je Sanja Tafra, odvjetnica i predsjednica Upravnog odbora Centra za mirenje pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori te je naglasila kako je uloga odvjetnika u mirenju značajna, ali da je prvenstveno potrebno i korisno odvjetnike educirati u području alternativnog rješavanja sporova. Ističe, u radu odvjetnika, naglasak je potrebno stavljati na poštivanje želja i volje stranaka, a predlaže promjenu termina „mirenje“ u „medijaciju“ za koju smatra da postiže bolji učinak za pristupanje stranaka postupcima medijacije.

Suzana Fugaj, tajnica Centra za medijaciju pri Hrvatskoj udruzi za medijaciju, predstavila je rad Centra za medijaciju Hrvatske udruge za medijaciju i naglasila potrebu redovite edukacije.

O iskustvima mirenja u kolektivnim radnim sporovima izlagala je Blaženka Rogan, menadžerica ljudskih potencijala, miriteljica u individualnim i kolektivnim radnim sporovima, trenerica za miritelje u županijama, sudski vještak i nadvještak, kao i trenerica poslovnih procesa, koja je svoja zapažanja, ali i značajna iskustva u području educiranja izmiritelja, kao i uspješne provedbe različitih medijacija prenijela sudionicima Okruglog stola.

Ana Zbiljski, specijalistica korporativnog prava i tržišne regulative, tajnica mirenja i arbitraže prema Osnovnim načelima i pravilima postupka mirenja i arbitraže u sporovima između društava koncerna Končar - Elektroindustrije d.d., predstavila je način izvansudskog rješavanja sporova u koncernu.

O svijesti potrošača o mogućnostima izvansudskog rješavanja sporova izlagao je Igor Vujović, predsjednik Unije potrošača Hrvatske koji je istaknuo kako je potrebno i dalje raditi na podizanju svijesti potrošača o mogućnostima izvansudskog rješavanja sporova te ih je neophodno educirati u skladu s potrebama digitalizacije.

Na kraju Okruglog stola, na temu promicanja općih uvjeta poslovanja s klauzulom o alternativnom rješavanju sporova kao modaliteta za unaprjeđenje i zaštitu poslovanja članova HOK-a, uz istovremenu zaštitu prava potrošača i ravnoteže ugovornih strana, izlagala je Ivana Šimić, tajnica Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u, a što će biti jedna od glavnih aktivnosti Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u, uz redovne poslove, u 2023. godini.