PROČIŠĆENI TEKST
Na temelju članka 75. stavka 1. Zakona o obrtu („ Narodne Novine“ 143/13), i članka 68. Statuta Hrvatske obrtničke komore (NN RH br.106/2014.) Skupština Obrtničke komore Karlovačke županije na 9. sjednici održanoj 5. lipnja 2014. i 10. (izvanrednoj) sjednici, održanoj 5.studenog 2014., donosi
STATUT
OBRTNIČKE KOMORE KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Članak 1.
Ovim Statutom pobliže se uređuju zadaci i poslovi Obrtničke komore Karlovačke županije ( u nastavku teksta : Komora), sadržaj rada, prava i obveze članova Komore, upravljanje Komorom, oblici organiziranja rada u Komori, teritorijalni obuhvat Komore, suradnja s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima i organizacijama, suradnja s komorama iste razine u zemlji i inozemstvu, opći akti Komore i njihovo donošenje, javnost rada i informiranje, pružanje usluga, organizacija Komorskog ureda i način financiranja Komore.
Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a koji imaju rodni izričaj, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod, bez obzira na to u kojem se rodu koristili.
Članak 2.
Komora promiče, usklađuje i zastupa zajedničke interese obrtništva, te zastupa i predstavlja članove Komore pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima i organizacijama.
Komora je pravna osoba, s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom o obrtu (u nastavku teksta: Zakonom), Statutom Hrvatske obrtničke komore i ovim Statutom.
Pravnu osobnost Komora stječe danom upisa u Registar područnih obrtničkih komora kojeg vodi Hrvatska obrtnička komora.
Komora je član Hrvatske obrtničke komore kao dio jedinstvenog komorskog sustava.
Članak 3.
Puni naziv Komore je: Hrvatska obrtnička komora - Obrtnička komora Karlovačke županije.
Skraćeni naziv Komore je: Obrtnička komora Karlovačke županije.
Članak 4.
Sjedište Komore je u Karlovcu, Jurja Haulika 14.
Članak 5.
Komora ima svoj pečat okruglog oblika s tekstom po rubu kruga: Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, a u sredini je zaštitni znak Komore koji koristi zaštitni znak Hrvatske obrtničke komore. Pečat ima svoj redni broj.
Članak 6.
Teritorijalni obuhvat Komore čini područje Karlovačke županije i to: Grad Karlovac, Grad Duga Resa, Grad Ogulin, Grad Ozalj i Grad Slunj te općine: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje Krnjak, Lasinja Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko Tounj, Vojnić i Žakanje.
Udruženja obrtnika osnovana na području Komore jesu: Udruženje obrtnika Duga Resa, Udruženje obrtnika grada Karlovca, Udruženje obrtnika Ogulin, Udruženje obrtnika Ozalj i Udruženje obrtnika Slunj.
Članak 7.
Članstvo u Komori je obavezno.
Obavezni članovi Komore jesu:
Članstvo u Komori obrtnici stječu danom upisa u obrtni registar, a trgovci pojedinci koji obavljaju vezane i povlaštene obrte danom donošenja rješenja kojim nadležni županijski ured utvrdi da trgovac pojedinac udovoljava uvjetima iz Zakona.
Kao dobrovoljni član u Komoru se mogu učlaniti fizičke i pravne osobe koje iskažu interes za članstvo, a svojom djelatnošću promiču interese obrta i obrtništva.
Fizička i pravna osoba iz stavka 4. ovog članka postaje članom Komore danom donošenja odluke nadležnog tijela Hrvatske obrtničke komore, a na temelju podnesenog zahtjeva da želi biti član Komore.
Danom primanja u članstvo Hrvatske obrtničke komore, fizička i pravna osoba preuzima sva prava i obveze s osnova članstva u Komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori, sukladno aktima Komore i Hrvatske obrtničke komore.
Članstvo u Komori prestaje za obrtnike danom brisanja iz obrtnog registra, za trgovačka društva danom brisanja iz evidencije nadležnog županijskog ureda, a za dobrovoljne članove danom brisanja iz evidencije dobrovoljnih članova Hrvatske obrtničke komore, temeljem odluke nadležnog tijela Hrvatske obrtničke komore.
Članak 8.
Komora sudjeluje u obavljanju javnih ovlasti Hrvatske obrtničke komore sukladno Zakonu, Statutu i drugim aktima Hrvatske obrtničke komore.
Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u obavljanju javnih ovlasti jesu javne isprave.
Na potvrde i druge javne isprave koje izdaje Hrvatska obrtnička komora u obavljanju javnih ovlasti može se izjaviti prigovor odnosno žalba Upravnom odboru Hrvatske obrtničke komore.
Komora može izdavati potvrde, uvjerenja i slično o činjenicama o kojima vodi evidenciju.
Članak 9.
Zadaci i poslovi Komore su:
Pored navedenih zadaća iz stavka 1. ovog članka, Komora obavlja i zadaće i poslove iz djelokruga Hrvatske obrtničke komore koje joj prenese Hrvatska obrtnička komora.
Za pravovremeno i kvalitetno obavljanje poslova iz područja izvršavanja ovlasti koje je Hrvatska obrtnička komora prenijela na Komoru, odgovoran je predsjedniku Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Komore.
Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja jedinstvenog komorskog sustava kao cjeline, Komora je obavezna dostavljati Hrvatskoj obrtničkoj komori:
kao i druge opće akte koje nadležna tijela Komore donose u području ovlasti koja su s Hrvatske obrtničke komore prenesene na Komoru.
Članak 10.
Komora može u skladu sa Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti obavljati slijedeće djelatnosti:
94.11 Djelatnosti poslovnih organizacija i organizacija poslodavaca
46.19 Posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima
52.29 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
56.21 Djelatnosti keteringa
56.29 Ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane
56.30 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića
58.11 Izdavanje knjiga
58.12 Izdavanje imenika i popisa korisničkih adresa
58.13 Izdavanje novina
58.14 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
58.19 Ostala izdavačka djelatnost
58.29 Izdavanje ostalog softvera
62.01 Računalno programiranje
62.02 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima
62.03 Upravljanje računalnom opremom i sustavom
62.09 Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima
63.11 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima
63.12 Internetski portali
63.99 Ostale informacijske uslužne djelatnosti, d. n
65.30 Mirovinski fondovi
68.20 Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing)
69.10 Pravne djelatnosti
69.20 Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti; porezno savjetovanje
70.10 Upravljačke djelatnosti
70.21 Odnosi s javnošću i djelatnosti priopćivanja
70.22 Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem
73.11 Agencije za promidžbu (reklamu i propagandu)
73.12 Oglašavanje preko medija
73.20 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja
74.30 Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača
74.90 Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, d. n
78.20 Djelatnosti agencija za privremeno zapošljavanje
78.30 Ostalo ustupanje ljudskih resurs
79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima
80.30 Istražne djelatnosti
85.59 Ostalo obrazovanje i poučavanje, d. n.
82.11 Kombinirane uredske administrativne uslužne djelatnosti
82.19 Fotokopiranje, priprema dokumenata i ostale specijalizirane uredske pomoćne djelatnosti
82.20 Djelatnosti pozivnih centara
82.30 Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova
82.99 Ostale poslovne pomoćne uslužne djelatnosti, d. n.
94.12 Djelatnosti strukovnih članskih organizacija
94.99 Djelatnosti ostalih članskih organizacija, d. n.
99.00 Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
Članak 11.
Članovi Komore ravnopravni su i imaju jednaka prava, obveze i odgovornosti u Komori.
Članak 12.
Prava članova Komore jesu:
Obveze članova Komore jesu:
Član Komore koji nije platio komorski doprinos na način i u rokovima kako je propisano Odlukom Skupštine Hrvatske obrtničke komore za dva tromjesečja, do posljednjeg dana drugog tromjesečja, ne može biti član tijela i radnih tijela u jedinstvenom komorskom sustavu.
Članovi Komore svoje aktivno i pasivno pravo da biraju i budu birani u tijela i radna tijela Komore ostvaruju osobno i ovo pravo ne mogu prenositi na druge osobe, osim pravnih osoba koje to pravo ostvaruju putem osobe ovlaštene za predstavljanje i zastupanje pravne osobe upisane u Trgovački registar.
Članak 13.
Komora u svom radu surađuje s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim tijelima i organizacijama u izgradnji gospodarskog sustava, određivanju razvojne tekuće ekonomske politike te rješavanju drugih pitanja od značaja za obrtništvo i poduzetništvo.
Članak 14.
Suradnja Komore s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima i organizacijama ostvaruje se kroz:
Članak 15.
Komora surađuje sa znanstvenim, istraživačkim, stručnim, obrazovnim i drugim organizacijama i njihovim zajednicama gdje se primjena suvremenih i znanstvenih dostignuća može dovesti u funkciju razvoja i postizanja boljih rezultata u proizvodnji i poslovanju obrtništva i poduzetništva.
Članak 16.
Radi zadovoljenja interesa svojih članova, Komora može surađivati i povezivati se s ostalim komorama, udruženjima obrtnika i drugim sličnim asocijacijama te ostvarivati različite oblike poslovnog povezivanja u zemlji a u dogovoru s Hrvatskom obrtničkom komorom i u inozemstvu.
Članak 17.
Tijela Komore jesu:
1. Skupština,
2. Upravni odbor,
3. Nadzorni odbor i
4. Predsjednik.
Članak 18.
Skupština je najviše tijelo upravljanja Komorom, a sačinjavaju je predstavnici članova Komore.
Skupština ima 25 članova.
U Skupštini mora biti osigurana razmjerna teritorijalna, brojčana i strukovna zastupljenost članova Komore.
Izbor predstavnika u Skupštinu obavljaju udruženja obrtnika vodeći računa o brojčanoj, strukovnoj i teritorijalnoj zastupljenosti članova.
Sastav i način izbora predstavnika u Skupštinu uređuje se Odlukom o raspisivanju i provođenju izbora.
U cilju osiguranja jedinstvenog funkcioniranja komorskog sustava izbori i konstituiranje tijela Komore moraju se provesti u godini isteka mandata, a najkasnije do 15. studenog.
Članak 19.
Mandat predstavnika u Skupštini traje 4 godine s pravom ponovnog izbora.
Mandat predstavnika u Skupštini prestaje i prije isteka roka na koji je izabran:
Članak 20.
Skupština:
1. donosi:
2. utvrđuje teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika u spornim slučajevima,
3. odobrava:
4. sudjeluje u usklađivanju politike financiranja jedinstvenog komorskog sustava,
5. odlučuje o:
6. usklađuje rad udruženja obrtnika, a u slučajevima kad ne funkcioniraju tijela udruženja obrtnika dužna je pokrenuti postupak i organizirati njihov rad,
7. imenuje i razrješava:
8. bira i opoziva predstavnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore,
9. odlučuje o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti.
Članak 21.
Sjednice Skupštine održavaju se najmanje dva puta godišnje.
Sjednice Skupštine saziva i njome predsjedava predsjednik Komore.
Sjednica Skupštine mora se sazvati i na zahtjev:
Podnositelj zahtjeva dužan je svoj zahtjev za sazivanje Skupštine pismeno obrazložiti.
U slučaju iz stavka 3. ovog članka, Predsjednik Komore dužan je sazvati i održati sjednicu Skupštine najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja pisanog i obrazloženog zahtjeva.
Ako Predsjednik Komore ne sazove sjednicu Skupštine u roku, sjednicu može sazvati Predsjednik Nadzornog odbora ili pisano ovlašteni predstavnik Upravnog odbora, odnosno pisano ovlašteni predstavnik jedne trećine (1/3) članova Skupštine u naknadnom roku od 15 dana.
Članak 22.
Skupština Komore može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočno više od polovice članova Skupštine Komore. Odluke Skupštine donose se većinom glasova nazočnih članova.
Kada se odlučuje o Statutu, raspisivanju izbora, financijskom proračunu, potrebna je
većina glasova svih članova Skupštine Komore.
Za odluke čija primjena je obustavljena odlukom predsjednika Komore, sukladno njegovim ovlastima utvrđenim ovim Statutom, u ponovnom odlučivanju potrebna je većina glasova svih članova Skupštine.
Član Skupštine Komore koji se ne složi s prihvaćenom odlukom, može izdvojiti svoje
mišljenje pismeno ili usmeno u zapisnik.
Odluke Skupštine Komore i njenih tijela obvezatne su za sve članove Komore.
Rad Skupštine Komore uređuje se Poslovnikom.
Članak 23.
Komora ima Upravni odbor.
Upravni odbor ima 7 članova.
Članak 24.
Članovi Upravnog odbora jesu:
U radu Upravnog odbora i njegovih radnih tijela bez prava odlučivanja mogu sudjelovati članovi tijela Komore, predstavnici cehova kada su na dnevnom redu pitanja od interesa za njihove djelatnosti, po potrebi drugi članovi Komore te djelatnici Komorskog ureda.
Članak 25.
Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine.
Članak 26.
Mandat članova Upravnog odbora može prestati:
Tijelo koje predlaže opoziv dužno je pismeno obrazložiti razloge za opoziv.
Članak 27.
Upravni odbor radi u sjednicama koje se održavaju prema potrebi.
Sjednicu Upravnog odbora saziva i njome predsjedava bez prava odlučivanja predsjednik Komore.
Upravni odbor mora se sazvati i na zahtjev:
Podnositelj zahtjeva dužan je svoj zahtjev za sazivanje sjednice upravnog odbora pisano obrazložiti.
U slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik komore dužan je sazvati i održati sjednicu Upravnog odbora najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja pisanog i obrazloženog zahtjeva.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu Upravnog odbora u roku, sjednicu može sazvati predsjednik Nadzornog odbora i/ili pisano ovlašteni predstavnik jedne trećine (1/3) članova Upravnog odbora u naknadnom roku od 15 dana.
Članak 28.
Upravni odbor pravovaljano odlučuje ako je sjednici nazočno više od polovice njegovih članova.
Upravni odbor donosi odluke većinom glasova nazočnih članova Upravnog odbora, ako ovim Statutom nije drugačije određeno.
Način rada Upravnog odbora utvrđuje se Poslovnikom o radu Upravnog odbora.
Za svoj rad Upravni odbor odgovara Skupštini.
Članak 29.
Upravni odbor:
Upravni odbor može svoje ovlasti iz stavka 1. točke 5., 6. i 7. ovog članka prenijeti na radna tijela Upravnog odbora.
Članak 30.
Upravni odbor HOK-a na prijedlog predsjednika HOK-a može pokrenuti postupak za
utvrđivanje odgovornosti predsjednika odnosno tajnika komore te zatražiti da, u roku od 30 dana, Skupština Komore glasuje o povjerenju predsjednika, odnosno tijelo Komore koje je imenovalo tajnika da glasuje o njegovom povjerenju:
U slučajevima iz stavka. 2. ovog članka predsjednik Komore dužan je izvijestiti Upravni odbor i predsjednika HOK-a u roku od 30 (trideset) dana od dana saznanja za navedene nepravilnosti.
Ukoliko predsjednik Komore ne predloži pokretanje postupka iz stavka 2. ovog članka, tada Upravni odbor HOK-a na prijedlog predsjednika HOK-a pokreće postupke predviđene stavkom 2. ovog članka. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka predsjednik HOK-a može pokrenuti postupak pred Sudom časti HOK-a.
U slučaju iz stavka 2. ovog članka predsjednik Komore može pokrenuti postupak pred Sudom časti Hrvatske obrtničke komore.
Članak 31.
Upravni odbor HOK-a na prijedlog predsjednika HOK-a može donijeti Odluku o raspuštanju skupštine i imenovanih tijela Komore i udruženja obrtnika te imenovati povjerenstvo za provođenje izbora i konstituiranje nove skupštine u slučaju:
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka imenovano povjerenstvo preuzima sve ovlasti do konstituiranja skupštine odnosno imenovanja tijela Komore odnosno udruženju obrtnika.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka predsjednik HOK-a može pokrenuti postupak pred Sudom časti HOK-a.
3.NADZORNI ODBOR
Članak 32.
Nadzorni odbor Komore ima 3 člana, a imenuje ih Skupština Komore iz redova članova Komore, na četiri godine.
Ista osoba ne može istovremeno biti član Nadzornog i Upravnog odbora Komore.
Članovi Nadzornog odbora Komore između sebe biraju predsjednika i potpredsjednika na svojoj prvoj sjednici.
Članak 33.
Nadzorni odbor Komore:
Članak 34.
Sjednicu Nadzornog odbora Komore saziva i sjednicom predsjedava predsjednik Nadzornog odbora, osim prve konstituirajuće sjednice koju saziva predsjednik Komore.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika Nadzornog odbora, u sazivanju i vođenju sjednica Nadzornog odbora, zamjenjuje ga potpredsjednik po pisanom ovlaštenju predsjednika Nadzornog odbora.
Članak 35.
Nadzorni odbor Komore podnosi Skupštini Komore izvješće o radu Nadzornog odbora Komore te financijskom i materijalnom poslovanju Komore najmanje jedanput na godinu kad se prihvaća godišnje izvješće o radu i godišnji obračun Komore.
Nadzorni odbor Komore u ostvarivanju svoje zadaće može prema potrebi koristiti stručne usluge izvan Komore.
Rad Nadzornog odbora Komore uređuje se Poslovnikom o radu kojeg donosi Nadzorni odbor.
Članak 36.
Mandat članova Nadzornog odbora Komore prestaje:
4. PREDSJEDNIK KOMORE
Članak 37.
Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština Komore iz redova članova Komore.
Predsjednik Komore za svoj rad odgovara Skupštini Komore.
Prijedlog za izbor Predsjednika Komore može dati:
Ovlašteni predlagači kandidata za Predsjednika Komore mogu podržati kandidaturu samo jednog kandidata za Predsjednika Komore.
Za predsjednika Komore može se kandidirati osoba koja:
Za Predsjednika Komore ne može se kandidirati osoba koja je obnašala tu funkciju ukupno dva (2) mandata uzastopno, računajući od dana stupanja na snagu ovog Statuta. U svrhu kandidiranja za funkciju Predsjednika Komore, mandatom se smatra obavljanje funkcije od najmanje 36 mjeseci u jednom mandatnom razdoblju.
Poslovnikom o radu Skupštine Komore pobliže se uređuje postupak i način imenovanja Predsjednika Komore.
Članak 38.
Na prijedlog predsjednika Komore Skupština imenuje i razrješava potpredsjednike Komore iz redova članova Komore.
Predsjednik i potpredsjednici Komore čine savjetodavno i izvršno tijelo Komore pod nazivom:Predsjedništvo Komore. Način rada Predsjedništva Komore uređuje se poslovnikom.
Članak 39.
Mandat predsjednika i potpredsjednika Komore traje četiri godine i oni mogu biti ponovno birani, sukladno članku 37 stavku 6.
Predsjedniku i potpredsjednicima Komore mandat može prestati i prije isteka mandata na koji su imenovani:
Prijedlog za opoziv predsjednika Komore može dati Upravni odbor, odnosno najmanje1/3 članova Skupštine.
Poslovnikom o radu Skupštine Komore pobliže se uređuje postupak i način opoziva Predsjednika Komore.
Ne može se podnijeti prijedlog za opoziv Predsjednika Komore zbog istih činjenica o kojima je Skupština Komore odlučivala prije nego što protekne rok od 12 mjeseci od nastupanja pravnih učinaka odluke Skupštine Komore.
Predsjedniku Komore pripada pravo na posebnu novčanu naknadu čiju visinu odlukom utvrđuje Upravni odbor.
Članak 40.
Predsjednik Komore ne može biti član Upravnog odbora ni Nadzornog odbora Komore niti udruženja obrtnika.
Predsjednik Komore ne može biti istovremeno predsjednik udruženja obrtnika, a niti predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Članak 41.
Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovoran je za zakonitost njezina rada.
Predsjednik Komore:
Predsjednik Komore može svoje pojedine ovlasti prenijeti na druge osobe.
Članak 42.
Predsjednik Komore potpisuje akte koje donosi Skupština, Upravni odbor, akte o provedbi odluke i zaključaka Skupštine, kao i druge akte odnosno ugovore u čijem zaključenju sudjeluje Komora.
Pri potpisivanju akata iz stavka 1. ovog članka Predsjednik Komore može koristiti faksimil.
Faksimil se koristi uz uvjete i način koji utvrđuje Predsjednik Komore.
Članak 43.
Ako predsjednik Komore utvrdi da je opći ili neki drugi akt odnosno odluka Skupštine i drugog tijela Komore, odnosno skupštine ili drugog tijela udruženja obrtnika u suprotnosti sa zakonom ili Statutom Hrvatske obrtničke komore i ovim Statutom, obustavit će provedbu tog akta i vratiti sporni akt nadležnom tijelu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, opći ili drugi akt ne može se izvršiti do donošenja konačne odluke u roku od 30 dana od dana saznanja za odluku koja je u suprotnosti sa zakonom ili Statutom Komore.
Opći ili neki drugi akt iz stavka 1. ovog članka nadležno tijelo u ponovnom odlučivanju na prijedlog Predsjednika Komore donosi većinom glasova propisanim člankom 22. stavak 2. i 3. ovog Statuta, u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke iz stavka 1. ovog članka.
Članak 44.
Predsjednik HOK-a i predsjednik Komore i osobe koje on ovlasti imaju pravo sudjelovati u radu svih tijela Komore i udruženja obrtnika s područja teritorijalnog obuhvata Komore.
Članak 45.
Na prijedlog predsjednika Komore, Upravni odbor Komore ima pravo pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika odnosno tajnika udruženja obrtnika te zatražiti od Skupštine udruženja da se glasuje o njihovom povjerenju ako oni krše odredbe ovog Statuta, ne provode odluke tijela Komore odnosno svojom aktivnošću štete ugledu Komore.
Članak 46.
Predsjednika Komore u odsutnosti zamjenjuje jedan od potpredsjednika Komore ili osoba koju predsjednik Komore ovlasti.
Članak 47.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore ovlašten je zatražiti kontrolu materijalno-financijskog poslovanja kao i raspolaganja sredstvima Komore i udruženja obrtnika.
U slučaju nefunkcioniranja Komore odnosno udruženja obrtnika Predsjednik HOK-a saziva izvanrednu sjednicu Skupštine Komore odnosno udruženja obrtnika.
Ako Predsjednik HOK-a ustanovi da je opći ili neki drugi akt odnosno odluka Skupštine ili drugog tijela Komore, odnosno udruženja obrtnika u suprotnosti sa zakonom ili Statutom HOK-a, obustavit će provedbu tog akta i vratiti sporni akt nadležnom tijelu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
U slučaju iz stavka 3. ovog članka, opći ili drugi akt, odnosno odluka, ne može se izvršiti do donošenja konačne odluke.
Opći ili neki drugi akt, odnosno odluka, iz stavka 3. ovog članka nadležno tijelo u ponovnom odlučivanju na prijedlog Predsjednika HOK-a donosi većinom glasova propisanom člankom 22. stavak 2. i 3. ovog Statuta.
Članak 48.
Komora ima tajnika. Tajnika Komore imenuje i razrješava Upravni odbor na prijedlog Predsjednika Komore.
Tajnik Komore je radnik s posebnim ovlaštenjima.
Za tajnika Komore može biti imenovana osoba koja ima visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva na sličnim poslovima i radnim zadacima, te koja će organizatorskim i drugim stručnim sposobnostima uspješno obavljati posao tajnika Komore.
Za Tajnika Komore može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete propisane Pravilnikom o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta jedinstvenog komorskog sustava te koja će organizacijskim i drugim stručnim sposobnostima uspješno obavljati poslove Tajnika Komore.
Iznimno, osoba zatečena na mjestu Tajnika na dan stupanja na snagu ovog Statuta, koja ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovog članka, može i nadalje obavljati poslove Tajnika.
Tajnik Komore imenuje se na rok od 4 godine i može biti ponovno imenovan.
Članak 49.
Tajnik Komore odgovoran je za provedbu politike tijela Komore, izvršavanje njihovih odluka, zaključaka i drugih akata.
Tajnik Komore dužan je osigurati provedbu odluka tijela Hrvatske obrtničke komore i Komore.
Tajnik Komore organizira rad tijela Komore, rukovodi radom Komorskog ureda prema svojim ovlastima, te obavlja druge poslove za koje ga ovlaste tijela Komore.
Članak 50.
Po ovlaštenju predsjednika Komore tajnik Komore osigurava provedbu financijskog proračuna i brine se o upotrebi drugih sredstava, te zastupa Komoru u imovinskim i drugim poslovima.
Članak 51.
Tajnik Komore osigurava koordinaciju u radu između Komore, pripadajućih udruženja obrtnika i Hrvatske obrtničke komore.
Tajnik Komore odgovara za svoj rad predsjedniku Komore i Upravnom odboru Komore.
Članak 52.
Tajnik Komore može svoje pojedine ovlasti u rukovođenju Komorskim uredom prenositi na rukovodeće djelatnike Komorskog ureda.
Članak 53.
Upravni odbor Komore može osnovati stalne i povremene odbore te komisije.
Odbori razmatraju materijale, elaborate, analize, stručne prijedloge i mišljenja od zajedničkog interesa Komore.
Komisije obrađuju i razmatraju pojedina pitanja s područja rada Upravnog odbora, odnosno Skupštine.
Članak 54.
Stalna radna tijela Upravnog odbora su odbori, komisije i druga radna tijela.
Radna tijela iz stavka 1. ovog članka, osniva Upravni odbor Komore.
Članak 55.
Odbori, komisije i druga radna tijela mogu imati najviše do 5 članova.
Način izbora i djelokrug poslova stalnih odbora i komisija, utvrđuju se poslovnikom.
Poslovnikom iz stavka 2. ovog članka utvrditi će se i način osnivanja povremenih odbora i komisija.
Članak 56.
Radi usklađivanja i rješavanja stručnih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik pripada, obrtnici organiziraju svoj strukovni rad po cehovima na razini udruženja obrtnika i cehovima na razini Komore.
Organiziranost rada iz stavka 1. ovog članka je dobrovoljna.
Članak 57.
Cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini Komore radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkog interesa za članove ceha.
Cehovi se organiziraju u Komori tako da svaka strukovna grupa obuhvaća u pravilu jednu granu, a kada interes članova to zahtijeva, jednu skupinu ili jednu podskupinu djelatnosti.
Na razini Komore djeluju slijedeći cehovi:
- Ceh proizvodnih obrta
- Ceh uslužnih obrta
- Ceh intelektualnih usluga
- Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika
- Ceh trgovine
- Ceh prijevoznika
- Ceh poljodjelstva i ribarstva
- Ceh frizera i kozmetičara
Odluku o osnivanju novog ceha na prijedlog Upravnog odbora donosi Skupština.
Zadaća ceha je promicanje i unapređenje djelatnosti te usklađivanje i zastupanje interesa članova Komore koji obavljaju istu ili slične djelatnosti na razini Komore.
Način rada ceha utvrđuje se Pravilnikom.
Članak 58.
Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtnika na razini jedne ili više jedinica lokalne samouprave obrtnici osnivaju udruženja obrtnika.
Udruženje obrtnika se osniva po teritorijalnom ili strukovnom načelu i može imati najmanje 700 članova.
Iznimno, postojeća udruženja i udruženja nastala spajanjem postojećih udruženja koja imaju manje od 700 članova nastavljaju s radom uz uvjet osiguranja financijsko-tehničkih uvjeta za njihovo normalno funkcioniranje i izvršavanje zadataka u okviru jedinstvenog komorskog sustava.
Uvjete, postupak i način osnivanja udruženja obrtnika utvrdit će se posebnim pravilnikom koji donosi Skupština HOK-a.
Članak 59.
Udruženje obrtnika je pravna osoba.
Pravnu osobnost udruženje obrtnika stječe danom upisa u registar udruženja obrtnika kojeg vodi Komora.
Članak 60.
Udruženje obrtnika osniva se na teritorijalnom i strukovnom principu za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.
Udruženje obrtnika je član Komore.
Udruženje obrtnika ima statut.
Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito:
Članak 61.
Zadaci i poslovi udruženja obrtnika utvrđuju se statutom udruženja obrtnika u skladu sa Zakonom, Statutom HOK-e i Statutom Komore.
Zadaci i poslovi udruženja obrtnika su da na svom području:
Pored poslova i zadataka utvrđenih prema stavcima 1. i 2. ovog članka udruženje obrtnika obavlja i poslove i zadaće iz djelokruga Komore, a koje je Komora prenijela na udruženje.
Članak 62.
Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja jedinstvenog komorskog sustava, udruženje obrtnika obvezno je dostavljati Komori opće akte koje nadležna tijela udruženja obrtnika donose u području ovlasti koje su s Komore prenesene na udruženja obrtnika.
Članak 63.
Spajanje udruženja obrtnika je osnivanje novog udruženja obrtnika na koje prelazi ukupna imovina dva ili više udruženja koja se spajaju.
Odluku o spajanju udruženja obrtnika donose skupštine udruženja obrtnika koja se spajaju, potvrđivanjem ugovora o spajanju.
Ugovor o spajanju sadrži obavezno nazive i sjedišta udruženja koja se spajaju, odredbe o prijenosu imovine, odredbe o preuzimanju prava i obveza, poslova, opreme, pismohrane i druge dokumentacije, kadrova, sredstva za rad i financijskih sredstava, te naziv i sjedište novog udruženja obrtnika koje nastaje spajanjem.
U slučaju spajanja više udruženja u novo udruženje obrtnika pojedinačna imovina svakog udruženja mora biti utvrđena posebnom odlukom Skupštine i unosi se u Glavnu knjigu (financijska i materijalna imovina) novoosnovanog udruženja. Ukoliko dođe do razdvajanja udruženja koje je nastalo spajanjem više udruženja, odluci Skupštine o razdvajanju prethodi odluka o izradi diobene bilance, koja se temelji na ranije unesenoj pojedinačnoj imovini svakog udruženja te kasnije preuzetim pravima i obvezama.
Udruženje obrtnika nastalo spajanjem dužno je u roku od 3 mjeseca od potvrđivanja ugovora o spajanju uskladiti organizaciju rada s Pravilnikom o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta jedinstvenog komorskog sustava.
Sve odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na moguće statusne promjene područne obrtničke komore.
Članak 64.
Komora, u skladu sa Zakonom, Statutom Hrvatske obrtničke komore i drugim propisima, promiče i sudjeluje u obrazovanju i osposobljavanju za potrebe obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva.
Članak 65.
Zadaće i poslovi iz članka 64. ovog Statuta ostvarivati će se preko odgovarajućih službi Komorskog ureda i udruženja obrtnika, u skladu sa Zakonom i aktima Hrvatske obrtničke komore.
Članak 66.
Pri HOK-u osniva i djeluje Sud časti (u daljnjem tekstu: Sud časti HOK-a).
Sud časti HOK-a je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i donosi odluke na temelju zakona, ovoga Statuta i drugih akata Komore.
Članak 67.
Naziv suda je: Sud časti Hrvatske obrtničke komore.
Sjedište Suda časti HOK-a je u Zagrebu, Ilica 49.
Članak 68.
Sud časti HOK-a odlučuje o:
Članak 69.
Skupština HOK-a donosi Pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti HOK-a, te o postupku i mjerama koje on može izreći.
CENTAR ZA MIRENJE PRI HOK-u
Članak 70.
Pri HOK-u se osniva i djeluje Centar za mirenje (u daljnjem tekstu: Centar za mirenje HOK-a).
Centar za mirenje HOK-a je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i donosi odluke na temelju zakona, ovoga Statuta i drugih akata HOK-a.
Članak 71.
Centar za mirenje HOK-a pruža usluge mirenja članovima HOK-a koji su u sporu s drugim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama.
HOK, Komora i udruženja obrtnika obvezni su svoje međusobne sporove povjeriti na rješavanju Centru za mirenje HOK-a prije pokretanja bilo kakvog sudskog ili drugog postupka za rješavanje istog.
Zadaća Centra za mirenje HOK-a je da jedan ili više izmiritelja na nezavisan i nepristran način pomažu strankama postići nagodbu o spornim pitanjima.
Rad Centra za mirenje uređuje se Pravilnikom o mirenju kojeg donosi Skupština HOK-a u skladu s odredbama Zakona o mirenju.
Članak 72.
U znak osobitog i trajnog priznanja za rad na ustroju i organizaciji ukupnog komorskog sustava i unapređenja obrta i obrtništva Skupština može na prijedlog predsjednika Komore, 1/3 članova Skupštine ili Upravnog odbora izabrati počasnog doživotnog člana Komore.
Na način iz stavka 1. ovog članka Skupština može izabrati i počasnog doživotnog predsjednika Komore.
Odluku o izboru počasnih članova Skupština donosi većinom glasova svih članova Skupštine.
Počasni članovi Komore pozivaju se na svečane sjednice tijela Komore, a na poziv Predsjednika Komore mogu sudjelovati u radu i drugih tijela Komore. Počasni članovi Komore nemaju pravo odlučivanja.
U iznimnim slučajevima, ako počasni član, odnosno počasni predsjednik svojim ponašanjem štete ugledu Komore, Skupština Komore na prijedlog Suda časti HOK-a može opozvati izbor za doživotnog počasnog člana ili doživotnog počasnog predsjednika.
Članak 73.
Komora može uglednim i časnim članovima Komore za izuzetno dostignuće i zasluge u razvoju i promicanju obrtništva i malog poduzetništva, kao i drugim pojedincima i institucijama koji su svojim djelovanjem dali značajan doprinos razvoju obrtništva Hrvatske dodijeliti priznanja.
Uvjeti, postupak i način dodjele priznanja uredit će se pravilnikom.
Članak 74.
Opći akti Komore jesu Statut, pravilnici i drugi akti koje u svojem djelokrugu donose komorska tijela.
Opće i druge akte Komore potpisuje predsjednik Komore, osim akata Nadzornog odbora Komore koje potpisuje predsjednik Nadzornog odbora Komore.
Članak 75.
Inicijativu za donošenje Statuta, za njegove izmjene i dopune mogu dati predsjednik Komore, Upravni odbor Komore, Nadzorni odbor Komore ili najmanje jedna trećina članova Skupštine Komore.
Inicijativa iz stavka 1. ovoga članka upućuje se Upravnom odboru Komore. Ako Upravni odbor Komore prihvati inicijativu, prosljeđuje ga Odboru za Statut i razvoj jedinstvenog komorskog sustava koji izrađuje Nacrt prijedloga Statuta Komore, odnosno njegovih izmjena i dopuna, te ga upućuje Upravnom odboru na raspravu. Rok trajanja rasprave utvrđuje Upravni odbor Komore. Po okončanoj raspravi izrađuje se Konačni prijedlog Statuta Komore, odnosno njegovih izmjena i dopuna, koje utvrđuje Upravni odbor Komore i upućuje Skupštini Komore na usvajanje.
Članak 76.
Opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranicama, a mogu se objaviti i u glasilu Komore.
Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, a samo kada je to opravdano, može se odrediti da stupaju na snagu u kraćem roku.
Članak 77.
Rad Komore je javan. Javnost rada Komore ostvaruje se na način određen zakonom,
Statutom Komore ili općim aktom.
Javnost rada Komore ostvaruje se i suradnjom sa sredstvima javnog priopćavanja.
Članak 78.
Komora osniva svoja glasila posebnim aktom Upravnog odbora Komore kojim se određuju programska načela i sadržaj glasila te međusobna prava i obveze Komore i izdavača.
Članak 79.
Općim aktom, koji donosi Upravni odbor Komore, određuje se koje su isprave i podaci poslovna tajna, čije bi iznošenje neovlaštenoj osobi zbog njihove naravi i značaja, bilo protivno interesima Komore i njezinih članova.
Članak 80.
Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i drugih poslova osniva se Komorski ured.
Organizacija Komorskog ureda treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova Komore te omogućavati stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno izvršavanje zadaće Komore, utvrđene ovim Statutom i ostalim aktima Komore.
Za zakonito, stručno i uspješno obavljanje poslova i radnih zadataka Komorskog ureda odgovara tajnik Komore.
Organizacija Komorskog ureda uređuje se posebnim aktom koji donosi Upravni odbor, a rad Komorskog ureda i provedbu njegovih zadaća nadzire predsjednik Komore i Upravni odbor.
Članak 81.
Komorski ured obavlja naročito sljedeće zadatke:
Članak 82.
Radi pružanja stručne pomoći članovima Komore u Komori se mogu, sukladno zakonu, osnivati posebni uredi, agencije i sl. te organizirati stručni kolegiji i seminari za tajnike i druge stručne djelatnike udruženja obrtnika, članove Komore kao i za sve zainteresirane, kada se radi o pitanjima iz obuhvata rada Komore.
Članak 83.
Sredstva za rad Komore osiguravaju se iz:
Komora može obavljati usluge u djelatnostima kojima se stječe prihod sukladno zakonu i ovom Statutu i posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje vrste djelatnosti. Komora ne smije obavljati usluge radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.
Ako Komora ostvari višak prihoda nad rashodima u obavljanju djelatnosti, on se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje zadaća Komore kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni Statutom.
Komora nema pravo ostvareni višak prihoda nad rashodima kao dobit raspodjeljivati svojim osnivačima, članovima, članovima tijela, zaposlenima ili s njima povezanim osobama.
Pod povezanim osobama smatraju se osobe koje su članovi obitelji (bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik), te ostale fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s članovima, članovima tijela i zaposlenima.
Članak 84.
Iz obveznog doprinosa kojeg plaćaju svi članovi financira se:
Iz dobrovoljnog doprinosa financiraju se dodatne usluge koje jedinstveni komorski sustav osigurava članovima pod povoljnijim uvjetima.
Naknade za usluge naplaćuju se u skladu sa cjenikom koji utvrđuje Upravni odbor HOK-a.
Za ostvarivanje zajedničkih interesa većeg broja članova jedinstvenog komorskog sustava, Komora može pribavljati prihode od darova, sponzorstava i do