Mišljenja o čijem se usvajanju glasovalo, vezana su za ekonomiju i poslovanje, društvena pitanja, ekologiju i energiju te održivi razvoj. U predstavljanju krovnog mišljenja, Poziv na uspostavu plavog plana EU-a, govorilo se o nestašici vode kao gorućem globalnom pitanju koje, uz ostale aspekte klimatske krize, ima duboke posljedice na gospodarsku i političku stabilnost. U preporukama koje je EGSO dao, nastoje se predvidjeti globalni izazovi povezani s nestašicom vode, održivim upravljanjem vodama i ekonomijom vode te se upućuje poziv Europskoj komisiji da pitanje vode postavi za prioritet. U sklopu rasprave, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke predstavio je Deklaraciju o Plavom planu EU-a kojom predlaže sveobuhvatne mjere za rješavanje krize s vodom koje, među ostalim, uključuju i oznake potrošnje vode, Fond za plavu tranziciju i posebnog povjerenika EU-a za vodu. Uz navedeno, EGSO planira pojačati pritisak na institucije EU-a i države članice u pogledu integrirane vodne strategije.

Govorilo se i o drugim pitanjima vezanim uz okoliš. Odbor je naglasio kako su potrošnja i proizvodnja vlastite energije uz lokalnu i regionalnu potporu ključne za promicanje zelene i energetske tranzicije te gospodarske i socijalne ravnoteže i pozvao Komisiju da nastavi podupirati dobre inicijative. Uz to, u Programu održivog razvoja do 2030. EGSO potiče Komisiju da donese uključivu, dugoročnu strategiju za ubrzanje ostvarenja održivog razvoja, vodeći računa o tome da trošak tranzicije ne bude prevelik za poduzeća, radnike i ostatak društva. Ta strategija može uspjeti samo uz ulaganja, snažnu diplomaciju te uključenost svih - civilnog društva, javnog i privatnog sektora te akademske zajednice, uz redovit dijalog i suradnju s Komisijom koja bi trebala preuzeti obvezu ostvarenja održivog razvoja i nakon 2030.

Odbor je izrazio i potrebu za standardima kvalitete u borbi protiv manipulativnog zelenog marketinga i dezinformiranja te pozvao zakonodavce da osiguraju jednake uvjete u EU-u kako bi MSP-ovi, poduzeća socijalne ekonomije i pružatelji usluga od općeg interesa imali pravedan tretman u stvaranju okolišnog, socijalnog i upravljačkog rejtinga. Predloženo je i osnivanje agencije EU-a za održivost te je istaknuta potreba za strogim standardima, transparentnošću i mjerama za sprečavanje sukoba interesa kao ključnim koracima za jačanje povjerenja javnosti i stvaranje klimatski neutralnog gospodarstva.

EGSO je podržao i prijedlog Europske komisije za reguliranje budućih vlastitih sredstava u okviru proračuna EU-a te naglasio važnost transparentnosti, procjene učinka i šire društvene rasprave pri tome. Ta nova, vlastita sredstva trebaju podupirati ciljeve digitalnog, okolišnog i održivog gospodarskog rasta te jamčiti čvrst i održiv proračun EU-a, uz smanjenje administrativnog opterećenja za javne uprave i poduzeća. Potrebna je sistematizacija i ažuriranje zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije, uz popratni regulatorni okvir i europskog tužitelja specijaliziranog za korupciju.

Vezano za ovogodišnju gospodarsku politiku europodručja, istaknuto je kako je u borbi s visokom inflacijom i utjecajem rata u Ukrajini, Europska središnja banka imala ključnu ulogu. EGSO kao sljedeći korak preporuča usmjeravanje inflacije na 2 %, usklađivanje fiskalnih politika i suradnju država članica kako bi se učinkovitije iskoristio Mehanizam za oporavak i otpornost. Potrebno je i diverzificirati opskrbu energijom EU-a, postupno ukinuti privremene okvire državnih potpora kako bi se očuvalo tržište, uvesti ciljane mjere za potporu ranjivim osobama i poduzećima te ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije radi rasta produktivnosti i gospodarstva. To je potvrđeno i u Godišnjem istraživanju održivog rasta za 2023. koje ističe da bi socijalni partneri i vlade trebali dogovoriti nacionalne sporazume o dohotku kako bi se smanjila stalna inflacija. S obzirom na slabljenje konkurentnosti EU-a, podupire se Industrijski plan u okviru Zelenog plana, kojim se nastoji ubrzati postupak izdavanja dozvola za skup tehnologija ključnih za zelenu tranziciju, primjenjivih na sve sektore gospodarstva. EGSO-a je naglasio zabrinutost zbog nadzora banaka u eurozoni i izmjena privremenih pravila o državnim potporama za industrijska ulaganja EU-a zbog učinka na unutarnje tržište; stoga žali što Komisija nije predložila Europski fond suvereniteta u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira. 

Tema je bila i prednost usvajanja suvremenog pristupa poslovne odgovornosti za mikro, mala i srednja poduzeća. S obzirom na to da poslovne organizacije svih veličina imaju važnu ulogu, EGSO ističe kako je važno osigurati potrebne vještine i kompetencije, promicati i olakšati učenje i osposobljavanje MSP-ova te poboljšati suradnju institucija tržišta rada, socijalnih partnera i strukovnih udruženja. Stoga potiče Komisiju da u suradnji s državama članicama i organizacijama poduzeća stalno podiže razinu osviještenosti o poslovnoj odgovornosti, da održava bazu dobrih praksi MSP-ova te da regulatornim okvirom podupire mala i srednja poduzeća u skladu s Paketom pomoći za MSP-ove. Mišljenje Utjecaj obrazovanja na plaće i produktivnost rada nadovezuje se: ukazuje na potrebu za sustavnim reformama u obrazovanju i osposobljavanju koje bi dovele do znanja i vještina potrebnih na promjenjivom tržištu rada. To uključuje i osposobljavanje zaposlenika na radnom mjestu ojačano nacionalnim i inicijativama EU-a te poticanjem poslodavaca na ulaganje u takva osposobljavanja. Preporučeno je i jačanje digitalizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te razvijanje Paketa digitalnih vještina i obrazovanja kako bi se osigurao pristup kvalitetnom obrazovanju tijekom karijere i života te osigurala digitalna uključenost za sve, posebno za učenike i nastavnike s invaliditetom te za osobe iz ostalih ranjivih skupina. 

Predstavljen je i Farmaceutski paket koji obuhvaća predloženu reviziju zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima u kontekstu uloge farmaceutske industrije u poticanju održivog, inovativnog i konkurentnog gospodarstva EU-a. EGSO je poseban naglasak stavio na cjenovnu pristupačnost i dostupnost lijekova te predložio fond na razini EU-a kako bi se osigurao pristup liječenju za sve pacijente u Europi koji pate od rijetkih bolesti. 

Govorilo se i o Konkurentnosti i industriji o kojima je EGSO na zahtjev španjolskog predsjedništva izradio mišljenje usvojeno na ovom zasjedanju. Istaknuto je kako je nužno zajamčiti konkurentnost gospodarstva EU-a, posebno industrije jer je to najbolji način za očuvanje i poboljšanje društvenog bogatstva i postizanje strateške autonomije. Uz to, jačanje konkurentnosti industrije podupirat će zelenu i digitalnu tranziciju prema gospodarstvu s nultom neto stopom emisija, stvoriti kvalitetna radna mjesta i vještine potrebne za njih te održati europski socijalni model.

Kako bi plan za održivi razvoj i razvoj europske konkurentnosti u promjenjivom globalnom okruženju išao u željenom smjeru, uz sve navedeno, potrebno je koordinirano upravljanje tj. usklađenost država članica, visokokvalificirana i digitalizirana javna uprava, funkcionalni regulatorni okvir te javna i privatna ulaganja. Važno je i zaustaviti demografski pad u Europi, olakšati pristup kvalificiranim radnicima, riješiti energetska pitanja, osigurati infrastrukturu za pametnu, konkurentnu, zelenu i otpornu industriju i digitalizaciju te osigurati sredstva inovativnim poduzećima, posebno MSP-ovima, zaključeno je.

Najvažnije podatke o listopadskom plenarnom zasjedanju EGSO-a možete pronaći ovdje.

Usvojenim mišljenjima možete pristupiti ovdje.