Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih
zanimanja, obveznika poreza na dohodak za 2021. godinu
Samostalne
djelatnosti obveznici poreza na dohodak, za utvrđivanje primitaka i izdataka,
primjenu poreznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2021. godinu primjenjuju
se odredbe sljedećih poreznih propisa:
Svi porezni
obveznici koji imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave (Obrazac
DOH) za 2021. mogu ga podnijeti putem sustava ePorezna odnosno nadležnoj
ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu
najkasnije do 28. veljače 2022. (ponedjeljak).
Podsjećamo da
godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH) obvezno podnosi:
• porezni obveznik
ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti odnosno od
djelatnosti obrta, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i
šumarstva i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga
• porezni obveznik -
rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari
kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi neovisno o broju dana provedenih
na brodu u međunarodnoj plovidbi.
Više o utvrđivanju
godišnjeg dohotka od samostalne djelatnosti pišemo u nastavku.
Obračun godišnjeg
poslovanja obrtnika za 2021. godinu sastoji se od nekoliko procesa koji
proizlaze iz odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Možemo ih
podijeliti na:
Godišnja porezna
prijava za 2021. g. predaje se na obrascu DOH, odnosno na obrascu DOH-Z za
poduzetnike koji djelatnost obavljaju u supoduzetništvu
Obrasci DOH i DOH-Z
sastavni su dio Pravilnika o porezu na dohodak, a dostupni su i na web stranici
HOK-a: OBRASCI ZA POSLOVANJE OBRTA.
Obračun
amortizacije kod obrtnika
Temeljne odrednice
obračuna amortizacije proizlaze iz odredbi Zakona o porezu na dobit u članku
12.
Prije pregleda
najvažnijih odredbi Zakona u vezi amortizacije, dajemo nekoliko temeljnih
objašnjenja i preduvjeta vezanih uz obračun amortizacije dugotrajne imovine.
Pod pojmom
“dugotrajna imovina“ smatraju se stvari i prava čiji je
pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duži od godinu
dana.
Stvari i prava niže
nabavne vrijednosti smatraju se sitnim inventarom i ne podliježu obračunu
amortizacije, već se jednokratno otpisuju i knjiže u knjigu primitaka i
izdataka uz pridržavanje temeljnog načela blagajne (plaćenih računa).
Za razliku od plaćenih
predujmova za robu i materijal, predujmovi plaćeni za nabavu dugotrajne imovine
ne ulaze u poslovne izdatke odnosno ne unose se u Knjigu primitaka i izdataka.
Dugotrajna imovina
dijeli se na materijalnu i nematerijalnu imovinu.
Amortizirati se može
samo dugotrajna imovina evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, koji je
ujedno jedna od temeljnih poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju
samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Zakon o porezu na
dohodak u članku 35. i Pravilnik o porezu na dohodak u članku 45. pobliže
reguliraju način i kriterije evidentiranja dugotrajne imovine u Popisu
dugotrajne imovine (Obrazac DI).
Obračun amortizacije
za 2021. godinu sastavlja se na obrascu DI i to na dan 31.12.2021. koji je
sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak.
Ustrojava se
prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku
obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja
djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.
U Popis DI unose se
opći podaci o poreznom obvezniku te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:
redni broj, naziv stvari ili prava, nadnevak nabave ili ulaganja stvari ili
prava i broj isprave, nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili
prava, knjigovodstvena vrijednost koja se prenosi iz popisa prethodne godine,
vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana
sukladno Zakonu o porezu na dobit, stopa amortizacije, svota otpisa koja se
dobije tako da se nabavna vrijednost pomnoži sa stopom amortizacije i podijeli
sa 100, knjigovodstvena vrijednost na kraju kalendarske godine koja se dobije
da se od knjigovodstvene vrijednosti oduzme iznos otpisa, AOP oznaka ovisno o
vrsti dugotrajne imovine i datum otuđenja dugotrajne imovine.
U slučaju ulaganja
za koja nema vrijednosnih isprava o nabavi unosi se procijenjena tržišna
vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na
temelju kojih je izvršena procjena.
Potrebno je
naglasiti da amortizaciji podliježe samo potrošiva dugotrajna materijalna i
nematerijalna (samo ako je plaćena) imovina. Amortizaciji ne podliježu
zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina,
spomenici kulture te umjetnička djela¸ iako se evidentiraju u Popisu dugotrajne
imovine.
Za svaki predmet
dugotrajne imovine amortizacija se obračunava pojedinačno.
Pri tom se
primjenjuje linearna metoda, uz korištenje propisanih amortizacijskih
stopa. Sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, godišnje amortizacijske
stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku, a za pojedine grupe dugotrajne
imovine iznose:
Sve navedene
godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti, a više ne postoji
mogućnost jednokratnog otpisa novonabavljene dugotrajne imovine.
Ujedno podsjećamo na
način izračuna svote amortizacije (otpisa) za dugotrajnu imovinu koja je cijelu
godinu bila u upotrebi:
svota amortizacije
= nabavna vrijednost x stopa am.
100
Ako porezni
obveznik, obrtnik koristi višu stopu amortizacije od najviše dopustive prema
Zakonu, razlika amortizacije obračunate po toj višoj stopi i najvišoj
dopustivoj stopi, čini porezno nepriznat izdatak i nju se ne unosi u Knjigu
primitaka i izdataka.
Obrtnik, porezni
obveznik može, ako procijeni da je iskoristivi vijek trajanja dugotrajne
imovine duži od propisanog, primijeniti i stope amortizacije niže od propisanih
Zakonom, a da to bude porezno priznati izdatak.
Ako obrtnik
obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5.
spomenutog Zakona, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim
izdatkom, ali se korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje.
Razlog primjene niže
stope amortizacije je iskazivanje manjih poslovnih izdataka u KPI i
sprječavanje nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.
Trošak amortizacije
predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod/izdatak od prvog dana
mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u
upotrebu.
Trošak amortizacije
za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu
priznaje se u porezni rashod/izdatak do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna
imovina bila u upotrebi.
U slučaju prodaje,
darovanja, otuđenja ili uništenja dugotrajne imovine preostali neamortizirani
dio nabavne vrijednosti dugotrajne imovine priznaje se kao porezni
rashod/izdatak u poreznom razdoblju u kojem je dugotrajna imovina prodana,
darovana, otuđena ili uništena.
Ne priznaje se kao
porezni rashod/izdatak amortizacija koja je već jednom obračunata na otpisanu
dugotrajnu imovinu, što znači da se jednom otpisana dugotrajna imovina ne može
više amortizirati.
Za razliku od
teretnih vozila čiji su troškovi amortizacije i svi drugi troškovi u vezi s
njima u cijelosti porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih automobila
drukčiji je.
Osobni automobili
koji se nalaze u Popisu dugotrajne imovine, također se amortiziraju, no 50%
amortizacije nije priznato kao izdatak, kao niti 50% drugih izdataka vezanih uz
osobne automobile. U popisu dugotrajne imovine amortizacija se za te automobile
obračunava u cijelosti te se u Knjizi primitaka i izdataka knjiži u stupcu «12»
(izdatak u naravi). Nepriznati izdatak od 50% amortizacije knjiži se u stupcu
«14», a razlika od 50% priznatog izdatka u stupcu «15», te se sa ostalim
izdacima amortizacije iskazuje u Pregledu primitaka i izdataka. Priznaje se
amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz samo do
nabavne vrijednosti 400.000,00 kuna po vozilu. Iznimno će se priznati i
amortizacija iznad tog iznosa samo ukoliko to vozilo služi za registriranu
djelatnost najma ili prijevoza.
Ako se dugotrajna
imovina nabavlja na leasing, treba razlikovati radi li se o financijskom ili
operativnom leasingu. U Popis dugotrajne imovine unosi se samo imovina
nabavljena na financijski leasing te se za nju obračunava amortizacija kao i za
drugu dugotrajnu imovinu. Dugotrajna imovina uzeta na operativni leasing se ne
amortizira, već se računi knjiže kao izdatak kad su plaćeni (načelo blagajne)
kao i kod imovine uzete u najam.
Dugotrajna imovina
ostaje evidentirana u Popisu dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti
otpisana, sve do trenutka njezine prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja
ili uništenja.
Utvrđivanje
poslovnih primitaka i izdataka za 2021.
Prema Zakonu i
Pravilniku o porezu na dohodak, porezni obveznici u svom poslovanju trebaju voditi
propisane poslovne knjige:
Ako porezni obveznik
poreza na dohodak utvrđuje dohodak u paušalnom iznosu prema rješenju Porezne
uprave, tada ne vodi navedene poslovne knjige već samo Knjigu prometa.
Napominjemo također
da obrtnici i slobodna zanimanja koji su obveznici PDV-a, trebaju voditi knjige
ulaznih i izlaznih računa prema svim primljenim i izdanim računima, sukladno
propisima o porezu na dodanu vrijednost. Na taj način nisu obvezni osiguravati
podatke o potraživanjima i obvezama. Međutim porezni obveznici koji knjige
ulaznih računa vode prema plaćenim, odnosno naplaćenim računima, trebaju voditi
evidenciju o tražbinama i obvezama (Obrazac TO).
Obrtnici u sustavu
PDV-a mogu gotovinski promet upisivati u Knjigu primitaka i izdataka u jednom
iznosu za cijelo obračunsko razdoblje (mjesec dana ili tri mjeseca), u rokovima
propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu
obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u
jednom iznosu za prethodni mjesec.
Za potrebu
utvrđivanja konačnog oporezivog dohotka i obračun poslovanja za 2021. godinu,
porezni obveznici će koristiti temeljnu poslovnu evidenciju, Knjigu primitaka i
izdataka. Za vođenje ove poslovne evidencije temeljno je načelo prema kojem se
evidentiraju primici i izdaci tzv. "načelo blagajne".
Načelo blagajne
(novčano načelo) je utvrđeno člankom 11. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak,
što znači da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon
primljenih uplata, odnosno izvršenih isplata. Međutim, događa se da priljevi
odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu, nego u nekim drugim dobrima, tada ih
treba utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi. Kod toga se
nenovčani primici utvrđuju prema tržišnoj vrijednosti, odnosno prema cijeni
koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani
izdaci se utvrđuju prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.
Dakle, dohodak se
utvrđuje evidentiranjem razlike poslovnih primitaka i izdataka iz Knjige
primitaka i izdataka (obrasca KPI).
Poslovnim primicima
smatraju se sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja
imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i
druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u poreznom razdoblju prema
njihovoj tržišnoj vrijednosti.
Navedeni primici su
rezultat obavljanja registrirane djelatnosti, dok se primici koji su nastali u
ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju dohotkom i ne treba ih
evidentirati u Obrascu KPI.
Primicima se
smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se
obvezao porezni obveznik, a nije ih do kraja poreznog razdoblja obavio.
U poslovne primitke
ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za
obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u
popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije
djelatnosti.
Poslovnim primicima
smatraju se i izuzimanja, osim izuzimanja financijske imovine.
Poslovnim primicima
smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost
iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi
zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
Ako se obrtnik zbog
osobnih razloga odrekne tražbine – potraživanja od kupaca za prodana dobra ili
obavljene usluge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja
ili u kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada svota otpisanog
potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio
odluku o odricanju od potraživanja u skladu s čl. 11. st. 8. Zakona.
Međutim, po osnovi
tražbina koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka
ili drugog postupka sukladno posebnim propisima NE utvrđuje se primitak.
U primitke također
spadaju i državni poticaji i potpore namijenjeni za nabavu dugotrajne
imovine, ali se u poslovne primitke evidentiraju samo iznosi izdataka za
amortizaciju iskazanih kao svota otpisa u Popisu DI u tom razdoblju, a ne
cijela svota primljenog poticaja.
Porezni obveznik
treba voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu
DI i svotama obračunane amortizacije, koja se dostavlja uz godišnju poreznu
prijavu.
U Knjigu primitaka i
izdataka ne unose se podaci o drugim dohocima obrtnika kao što su primici na
temelju ugovora o djelu ili autorskom honoraru, iako se i ovi primici moraju
unijeti u godišnju poreznu prijavu. Kod obrtnika koji su obveznici PDV-a, na
takve se primitke treba obračunati PDV, te ih unijeti u Knjigu ulaznih
računa URA.
Ostali primici koji
se ne evidentiraju u obrascu KPI su: primljeni krediti i zajmovi od banaka,
uložene pozajmice od vlasnika obrta, prolazne stavke kao npr. novac primljen za
me i račun druge osobe, naknade za vrijeme bolovanja obrtnika primljene od
HZZ-a i sl.
- U skladu s čl. 31.
st. 9. Zakona navedeno je da se poslovnim primitcima poreznog razdoblja ne
smatraju primitci po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih
okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak. To za
samostalne djelatnosti koje vode Knjigu primitaka i izdataka i evidentiraju
primitke i izdatke prema načelu blagajne znači da u primitke NEĆE evidentirati
svotu primljenih potpora HZZ-a.
- Sukladno odredbama
propisa o porezu na dohodak, na potporu isplaćenu od strane Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje dodijeljenu radi samozapošljavanja sukladno posebnim propisima na
osnovi izrađenog poslovnog plana za zapošljavanje putem otvaranja obrta ne
plaća se porez na dohodak prema članku 7. stavku 2. Pravilnika te se stoga ista
niti ne uključuje u primitke iz članka 24. Pravilnika kao niti u Obrazac PO-SD.
- Poslovne primitke
poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći poticaja i potpora namijenjenih za
nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu
osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te
dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.
Poslovnim izdacima
smatraju se svi odljevi dobara (novac, stvari, prava i usluge) nastali u
poreznom razdoblju, a vezani su uz obavljanje djelatnosti. Izdatak nastaje, u
skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena.
Razlikujemo izdatke
koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati kao i odljeve novčanih
sredstava koji se ne smatraju izdacima. Kao poslovni izdaci priznaju se samo
oni izdaci za koje postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz
ostvarivanje poslovnih primitaka. Između primitaka i izdataka mora postojati
međuzavisnost, a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.),
vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. Za utvrđivanje
povezanosti primitaka s izdacima poreznih obveznika koji se bave proizvodnom i
uslužnom djelatnošću i koji nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za
obavljanje djelatnosti te za ugostitelje, propisano je obvezno vođenje posebne
evidencije u kojoj se osiguravaju podaci o nabavi i uporabi reprodukcijskog i
potrošnog materijala, za knjiženje u poslovne izdatke. Obveza vođenja
evidencije o nabavi i potrošnji reprodukcijskog i potrošnog materijala
proizlazi iz članka 35. st. 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak.
Posebnu grupu
izdataka čine naknade koje obrtnik može isplatiti sebi ili svojim radnicima,
neoporezivo do propisanih iznosa, a to su npr.:
Pored navedenih
porezno priznatih izdataka postoje izdaci koji se samo djelomično ili u
potpunosti ne priznaju kao porezni izdatak. Takvi su izdaci navedeni u članku
33. Zakona o porezu na dohodak:
Navedeni izdaci
posebno se iskazuju u Knjizi primitaka i izdataka, u stupcu «14», te se za
njihov iznos umanjuje ukupan iznos priznatih izdataka u stupcu «15». Drugi
nepriznati izdaci iz članka 33. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona (porez na
dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, besplatne isporuke, primici po osnovi
naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa, te dnevnica i troškova
službenog putovanja obrtnika iznad propisanih iznosa), ne mogu se iskazivati u
Knjizi primitaka i izdataka.
Za sve izdatke
vrijedi pravilo iz čl. 33. st. 3. Zakona, tj. mogu se priznati samo ako su u
izravnoj svezi s obavljanjem djelatnosti.
Porezne olakšice
u godišnjem obračunu poreza
Dohodak kao razlika
evidentiranih poslovnih primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju
porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na
dohodak. Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak propisuju razne porezne
olakšice − smanjenja koje treba primijeniti na tako stečen dohodak kao razliku
primitaka i izdataka iz obrasca KPI.
Sukladno članku 18.
stavak. 2. Zakona o porezu na dohodak, dohodak od samostalne djelatnosti koji
rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, smanjuje
se za sljedeće svote:
1. za iznos plaća
novozaposlenih osoba iz članka 44. stavka 1. Zakona,
2. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male
vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu
vezanih obrta prema posebnim propisima,
3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. stavka 1.
Zakona,
4. za preneseni gubitak iz članka 38. Zakona, nakon umanjenja iz točke
1., 2. i 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti iz članka 29. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a
nerezident u tuzemstvu.
Korištenjem
smanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za navedene olakšice, može se
utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se povećati gubitak nastao u
tekućem poreznom razdoblju.
Godišnji porezni
razredi poreza na dohodak
U 2021. imamo dva porezna
razreda i dvije stope poreza na dohodak: 20% i 30%.
Porez na dohodak
obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno
odnosno do 360.000 kn godišnje, a po stopi od 30% na razliku porezne osnovice
iznad 30.000,00 kn mjesečno odnosno iznad 360.000,00 kn godišnje.
Porezni razredi za
2021. godinu
Porezna stopa |
Porezna osnovica -
godišnje |
20 % |
do 30.000,00 kn
do
360.000,00 kn = (do 30.00,00 x 12) |
30 % |
na poreznu
osnovicu iznad 360.000,00 kn (iznad 30.000,00 x 12) |
Utvrđivanje dohotka – porezne osnovice
Na kraju godine
potrebno je zaključiti knjigu primitaka i izdataka, a to zapravo znači da treba
sve proknjižene primitke i izdatke za 2021. godinu u pojedinim stupcima knjige
zbrojiti. Zbroj stupca «9» je iznos ukupno ostvarenih primitka, a zbroj stupca
«15» je iznos ukupno porezno priznatih izdataka, što uključuje i prethodno
proknjiženu amortizaciju. Razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka čini
dohodak ostvaren u 2021. godini.
Zbrojeni podaci
upisuju se u poreznu prijavu i iskazuju u izvatku iz poslovnih knjiga, koji se
prilaže poreznoj prijavi na Obrascu P-PPI.
Međutim, ostvareni
dohodak nije istovremeno i osnovica za plaćanje poreza, jer su poreznim
propisima predviđene razne porezne olakšice i umanjenja porezne osnovice, te se
osnovica za oporezivanje utvrđuje, polazeći od dohotka koji je ostvaren i
iskazan u poslovnim knjigama i godišnjoj poreznoj prijavi, na sljedeći način:
Postupak utvrđivanja
dohotka i porezne osnovice
DOHODAK = primici –
izdaci obrta
DOHODAK NAKON
UMANJENJA
POREZNA OSNOVICA
IZNOS POREZA –
umanjenje za potpomognuta područja I. skupine ili Grad Vukovar (50 % ili 100 %)
Dohodak od
zajedničke djelatnosti
O postupku prijave
dohotka od zajedničke djelatnosti već smo pisali na web stranici HOK-a početkom
siječnja ove godine, pa ovdje samo podsjećamo na način obračuna dohotka iz
zajedničke djelatnosti.
Kod obavljanja obrta
više obrtnika u zajedničkom obrtu, dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje
se kao jedinstveni dohodak svih supoduzetnika, prema podacima iz Knjige
primitaka i izdataka koja se vodi za obrt kao cjelinu. Zajednički dohodak je i
u ovom slučaju razlika ukupno utvrđenih primitaka i ukupnih izdataka u poreznom
razdoblju, tj. u kalendarskoj godini.
Prijavu o utvrđenom
dohotku od zajedničke djelatnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti i
dostavlja je ispostavi Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili
uobičajeno boravište.
Prijava o utvrđenom
dohotku od zajedničke djelatnosti dostavlja se prije godišnjih poreznih prijava
svakog supoduzetnika i treba je podnijeti do 31. siječnja 2022. godine za 2021.
godinu.
Rješenjem ili
privremenim poreznim rješenjem utvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakog
supoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti, a tako utvrđene udjele u zajedničkom
dohotku svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godišnju poreznu
prijavu, koju predaje mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu
svog prebivališta ili uobičajenog boravišta. Udio svakog supoduzetnika u
zajedničkom dohotku utvrđuje se prema prethodno zaključenom ugovoru (o
ortakluku), a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na
jednake dijelove.
Porezna prijava
poreza na dohodak za 2021. godinu
Tko obvezno podnosi
godišnju poreznu prijavu za 2021. godinu:
1. porezni
obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29.
Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. - 35. Zakona (obrtnici,
slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju
poslovnih knjiga),
2. porezni obveznici
- članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su ostvarili dohodak od
nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su
rezidenti (pomorci),
3. godišnju poreznu
prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da
naknadno plati porez na dohodak,
Obveznicima poreza
na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne
podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni,
porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
Koji porezni
obveznici ne mogu predati godišnju poreznu prijavu:
Godišnju poreznu
prijavu, prema čl. 49. Zakona o porezu na dohodak, ne mogu predati:
Rok za podnošenje
godišnje porezne prijave
Porezni obveznici
koji su obvezni ili sami žele podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2021.
godinu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja mjeseca
veljače tekuće godine (28.02.2022.). Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga
(boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati
poreznu prijavu do kraja veljače 2022. godine, može predati zahtjev za povrat u
prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji
je uzrokovao propuštanje podnošenja prijave. Po isteku roka od tri mjeseca od
propuštenog roka podnošenja porezne prijave, porezni obveznik više ne može
podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i tog
roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje
nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.
Ako obveznik predaje
porezne prijave nije tijekom poreznog razdoblja imao poslovnih primitaka niti
izdataka također je obvezan podnijeti poreznu prijavu.
Općim poreznim
zakonom predviđene su kazne za nepodnošenje porezne prijave. Novčanom kaznom od
5.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda
poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nije imao opravdani razlog.
Mjesto predaje
godišnje porezne prijave
Porezni obveznici
podnose godišnju poreznu prijavu putem sustava ePorezna ili u ispostavi
područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog
prebivališta ili uobičajenog boravišta.
Za dohodak koji su
ostvarili supoduzetnici zajedničkim obavljanjem djelatnosti, prijava se podnosi
putem sustava ePorezna ili u ispostavi područnog ureda Porezne uprave na
čijem području se nalazi prebivalište ili uobičajeno boravište nositelja
zajedničke djelatnosti.
Ako je porezni
obveznik u toku 2021. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište,
mjerodavnim se smatra ona općina ili grad u kojem je imao prebivalište ili
uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine.
Ispunjavanje porezne
prijave (obrazac DOH)
U poreznu prijavu
poreza na dohodak (obrazac DOH - u daljnjem tekstu: "porezna
prijava") porezni obveznik upisuje podatak o područnom uredu i ispostavi
Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Godišnja porezna
prijava - obrazac DOH sastoji se od više listova za različite vrste dohotka i
priloga UPO koji služi za izračun porezne obveze.
Prvi list porezne
prijave sadrži podatke o poreznom obvezniku, te se unose sljedeći podaci:
1. opći podaci koji
se odnose na ime i prezime, ime roditelja, OIB poreznog obveznika, mjesto,
ulicu i kućni broj prebivališta ili uobičajenog boravišta u trenutku podnošenja
prijave, podatka o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta tijekom
godine, telefon, adresu elektroničke pošte, oznaku potpomognutog područja i
područja Grada Vukovara, broj žiro računa i naziv ovlaštene financijske
institucije kod koje je otvoren, te podaci o statusu umirovljenika i razdoblju
umirovljenja tijekom godine i podaci o invalidnosti uključujući podatke o
invalidnosti hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata.
2. podaci o
uzdržavanim članovima obitelji – ako ih obrtnik uzdržava i koristi za njih
osobni odbitak – a to su ime i prezime uzdržavanog člana, OIB, srodstvo,
naznaka da li se radi o invalidnom članu obitelji, razdoblju za koje se koristi
osobni odbitak, te postotak osobnog odbitka koji koristi obrtnik i s kime taj
osobni odbitak dijeli.
3. podaci o uvećanju
osobnog odbitka: Rezidentima se, nakon propisanih uvećanja osobnog odbitka za
vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i
djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, osobni odbitak odnosno
neoporezivi dio dohotka može, pod Zakonom i Pravilnikom propisanim uvjetima,
dodatno uvećati i za:
- iznose plaćene za
obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do
visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 15.
stavak 1. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH,
- darovanja dana u
tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne,
odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske
svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s
posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini
podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak.
Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine,
pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i
financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost
primatelja darovanja (članak 15. stavak 2. Zakona) - pod 3.2. Obrasca DOH.
Bitno je naglasiti
dakle redoslijed korištenja izdataka te osobnog odbitka. Zakonom je propisan
slijedeći redoslijed:
1. neoporezivi dio
dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu
invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu
te njihovu invalidnost,
2. neoporezivi dio
dohotka po osnovi plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i
danih darovanja (neovisno o redoslijedu).
Slijede listovi u
koje se unose podaci o ostvarenom dohotku i uplaćenim predujmovima poreza,
prema vrstama dohotka, svi pod točkom 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu
poreza i prireza, a obuhvaćaju podatke o dohotku:
4.1. od
nesamostalnog rada (plaća i/ili mirovina)
4.2. drugi dohodak
4.3. od samostalne
djelatnosti (obrt, poljoprivreda, slobodne djelatnosti)
Dohodak od
djelatnosti obrta unosi se u list pod nazivom DIO SD (samostalna djelatnost)
kao podatak o ostvarenom dohotku/gubitku obrtnika pojedinca ili njegovom udjelu
u zajedničkom dohotku. Dohodak ostvaren samostalnim obavljanjem obrta upisuje
se pod 4.3.1. u stupac «2» kao dohodak pojedinca, a dio dohotka ostvaren u
zajedničkom obrtu upisuje se u stupac «5» uz naznaku OIB-a za nositelja
zajedničke djelatnosti u stupcu «4». Ukoliko je obrtnik ostvario dohodak u
nekoliko obrta, podatak za svaki ostvareni dohodak (samostalno ili u
zajedničkom obrtu) unosi u poseban redak ovog dijela porezne prijave, a svi
ostvareni dohoci od obavljanja obrta zbrajaju se u stupcu «7», odnosno u stupcu
«6» ako je u poslovanju ostvaren gubitak.
U stupac «8» pod.
4.3.1. unose se podaci o plaćenim predujmovima poreza i prireza.
Pojedinačno iskazani
podaci za umanjenja dohotka (uvećanje gubitka), pod 4.3.5. za plaće
novozaposlenih radnika, nagrade učenicima za naukovanje, izdatke za školovanje
i stručno usavršavanje i izdatke za istraživanje i razvoj, zbrojno se prenose u
stupac «3» pod 4.3.1..
U nastavku, pod
4.3.6. se unose i podaci o prenesenom gubitku, a pod 4.3.7. izdvojeni
podaci o dohotku ostvarenom na potpomognutim područjima i području Grada
Vukovara za koji su propisane olakšice.
U poreznoj prijavi
za 2015. godinu uvedena je nova pozicija 4.3.8. Obračun doprinosa po osnovi
obavljanja druge djelatnosti, s obzirom da je promijenjen način utvrđivanja
obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, u smislu da Porezna uprava više
ne utvrđuje obvezu rješenjem, već je to obvezan učiniti obrtnik sam i o obvezi
izvijestiti Poreznu upravu na obrascu DOH. Ujedno promijenjeno je i dospijeće
plaćanja obveze doprinosa po toj osnovi i ono je sada istovjetno danu
podnošenja obrasca DOH, tj. do 28. veljače 2022. Za utvrđivanje obveze
doprinosa po osnovi druge djelatnosti prethodno je potrebno utvrditi razdoblje
obavljanja kako samostalne djelatnosti tako i druge djelatnosti kao i osnovicu
za obračun.
5. podaci o ukupnom
iznosu svih oblika dohotka koje je obrtnik ostvario tj. njihov zbroj i zbroj
ukupno uplaćenih iznosa poreza na dohodak i prireza tijekom godine. Ako je
obrtnik ostvario samo dohodak od obavljanja obrta, ovdje upisuje isti iznos kao
pod 4.3.1. Ako je tijekom 2021. godine obrtnik ostvario gubitak od obavljanja
obrta (negativni dohodak), a nije ostvario druge oblike dohotka ili ih nije ostvario
u visini dovoljnoj za pokriće ovoga gubitka i/ili iskazao u godišnjoj poreznoj
prijavi, podatak pod 5. iskazuje sa predznakom minus "-".
6. podaci o
olakšicama, oslobođenjima i poticajima – 1. Neoporezivi primici umjetnika, 2.
Neoporezivi dio umjetničkog honorara, 3. Porezno priznati izdaci
reprezentacije, 4. Priznati predujam poreza za umirovljenike i osobe koje
borave na području I. skupine potpomognutih područja i Gradu Vukovaru, 5.
Umanjenje poreza za olakšicu HRVI, 6. Umanjenje poreza za olakšice na
potpomognutim područjima i području Grada Vukovara.
7. popis priloženih
isprava – obrtnik obvezno prilaže Pregled poslovnih primitaka i izdataka od
samostalne djelatnosti (Obrazac P-PPI) i Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI),
a ostale dokumente ovisno o vrstama ostvarenih dohodaka koje prijavljuje u
poreznoj prijavi te vrstama olakšica i umanjenja koje koristi.
8. napomene - bitne
za utvrđivanje porezne obveze, a koje nisu kao podatak iskazane na drugom
mjestu u poreznoj prijavi.
9. utvrđivanje
poreza i prireza za 2021. godinu u prilogu UPO je dio porezne prijave koji se
može ali ne mora popunjavati. Ipak, svakom je obrtniku vjerojatno interesantno
izračunati kolika će mu biti obveza za plaćanje poreza na dohodak, odnosno ima
li pravo na povrat poreza, a to se utvrđuje upravo popunjavanjem ovog dijela
porezne prijave.
Kao prvo, upisuje se
iznos dijela osobnih odbitaka za obrtnika i uzdržavane članove obitelji po
mjesecima i zbrojno, te dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, kao i zbroj ukupnog godišnjeg osobnog
odbitka.
Slijedi utvrđivanje
godišnje porezne osnovice i to tako da se od ukupnog godišnjeg dohotka (od
obrta prema poslovnim knjigama, ali i dohodaka iz drugih izvora ako su
ostvareni i prijavljeni u prijavi) oduzme iznos osobnog odbitka. Dobivena
razlika je godišnja porezna osnovica.
Na ukupno utvrđeni
iznos poreza obračunava se još i prirez, po stopama koje su utvrđene propisima
gradova i općina.
Kad se na kraju
usporede i oduzmu iznosi uplaćenih predujmova i utvrđene obveze za plaćanje
poreza, utvrđuje se da li obrtnik ima po poreznoj prijavi obveza plaćanja
razlike poreza na dohodak, ili može zatražiti povrat preplate kroz predujmove
više plaćenog iznosa poreza na dohodak.
Sukladno Općem
poreznom zakonu, godišnju poreznu prijavu obvezno potpisuje porezni obveznik,
njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik, čime jamči za istinitost i
vjerodostojnost, u prijavi iskazanih podataka.
Plaćanje
utvrđenog poreza / povrat preplaćenog poreza
Od utvrđene ukupne
svote poreza na dohodak za godinu za koju se utvrđuje, odbijaju se predujmovi
poreza koji su plaćeni u toku iste godine. Za samostalne djelatnosti obrta i
slobodnih zanimanja to znači da će se od utvrđene godišnje porezne obveze
odbiti plaćeni porez na dohodak na žiro račun, sukladno Naredbi o načinu
uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje
drugih javnih potreba.
Razlika može biti:
- pozitivna, pa porezni obveznik treba platiti razliku poreza i prireza po
godišnjoj poreznoj prijavi i to s danom podnošenja godišnje porezne prijave.
Poreznu obvezu treba platiti računom kod ovlaštenih ustanova za platni promet
na kojima porezni obveznici vode novčana sredstva;
- negativna, kada dođe do preplate poreza, pa porezni obveznik može zahtijevati
pisanim putem povrat, a ako ne zahtijeva tada se preplaćena svota uračunava u
predujam poreza tekućeg poreznog razdoblja. Porezna uprava neće vratiti
preplaćeni porez, ako se utvrdi da porezni obveznik ima dospjelih i neplaćenih
poreza ili drugih davanja koja naplaćuje npr. PDV, doprinose za zdravstveno i
mirovinsko osiguranje, posebne poreze i dr.
Obrtnici i ostale
samostalne djelatnosti koje po godišnjoj poreznoj prijavi iskažu obvezu poreza
i prireza porezu na dohodak obvezu trebaju uplatiti najkasnije s predajom DOH
obrasca, odnosno do 28. veljače 2022. na račun zajedničkih prihoda državnog,
županijskih, gradskih i općinskih proračuna, u skladu s Naredbom o načinu
uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje
drugih javnih potreba u 2021., i to na račune otvorene na razini grada/ općine.
Obrtnici, porezni obveznici
koji počinju obavljati samostalnu djelatnost, ne plaćaju predujam poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti sve do podnošenja prve porezne prijave.
Podnošenjem godišnje porezne prijave, utvrđuje se porezna obveza za porezno
razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno
utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost, od kada i
postoji obveza plaćanja mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti za iduća porezna razdoblja.
Propisani prilozi
uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH
Godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH, za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačeni