TEN-T je europska mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova, ruta za kratku obalnu plovidbu i cesta, koja povezuje 424 velika europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima. Cilj je novih smjernica izgradnja visokokvalitetne i pouzdane prometne mreže koja će osigurati povezanost cijele Europe bez prekida i uskih grla, bolje i brže željezničke veze za putnike i teret te bolju integraciju luka, zračnih luka i multimodalnih teretnih terminala. Kako je napomenula povjerenica za promet Adina Vălean, riječ je o ključnom sporazumu za EU koji stvara uvjete za prelazak na načine prijevoza koji pogoduju okolišu, gradi most sa susjednim državama te potiče mobilnost europskih građana i poduzeća, potičući tako konkurentnost europskog gospodarstva, otvaranje radnih mjesta i jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a.

Mreža će se razvijati postupno, u skladu s dogovorenim rokovima tijekom tri faze: dovršenje osnovne mreže do 2030., novouvedene proširene mreže do 2040., a sveobuhvatna mreža trebala bi biti dovršena 2050. godine. Kako bi se osiguralo da planiranje infrastrukture zadovoljava stvarne operativne potrebe, uz integraciju željeznica, cesta i vodnih putova, novom se uredbom uspostavlja i devet „europskih prometnih koridora” koji imaju iznimnu stratešku važnost za razvoj putničkog i teretnog prijevoza u Europi. Privremeni dogovor uzet će u obzir različite polazišne točke u državama članicama koje bi trebale uskladiti nacionalne planove s prometnom politikom EU-a. Isto tako, u obzir će se uzeti i raspoloživa financijska sredstva država članica te potrebe za ulaganjima.

Nova TEN-T mreža uključuje održivije oblike prijevoza i poboljšanje multimodalnosti, odnosno kombiniranja nekoliko vrsta prijevoza tijekom jednog putovanja te izgradnju mreže željeznica, cesta, unutarnjih plovnih putova i pomorskih pravaca na kraćim relacijama, koji će biti povezani preko luka, gradova i terminala diljem Europske unije. Kako bi se to moglo provesti, potrebno je razviti i prilagoditi infrastrukturu.

Konkretno, vezano uz željeznicu, do kraja 2040. uvest će se jedinstveni Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), prijeći će se na europsku standardnu nominalnu širinu kolosijeka (1435 mm), povećat će se broj teretnih vlakova dugih 740 metara, a minimalna brzina putničkih vlakova bit će 160 km/h.

Vezano uz cestovni promet, države članice trebaju prilagoditi pitanja sigurnosti na cestama lokalnim uvjetima. Isto tako, sve ceste osnovne i proširene mreže bit će posebno projektirane, izgrađene ili modernizirane, a bit će uvedena sigurna i zaštićena parkirališta kako bi se zajamčili bolji radni uvjeti i odmor za profesionalne vozače. Do 2027. sva 424 velika grada mreže TEN-T moraju izraditi planove održive gradske mobilnosti radi smanjenja emisija te proširenja i poboljšanja javnog prijevoza i infrastrukture za pješačenje i vožnju biciklom.

Kako bi se povećala upotreba održivih načina prijevoza i smanjio broj domaćih letova, novom se uredbom podupire poboljšanje povezanosti zračnih luka velikih europskih gradova s transeuropskom željezničkom mrežom, čime će se do kraja 2040. omogućiti usluge prijevoza na velike udaljenosti.

Pokretanje nove mreže TEN-T i njezinih devet novih europskih prometnih koridora bit će ključna tema na Danima povezivanja Europe u Bruxellesu od 2. do 5. travnja 2024., vodećem događanju o mobilnosti u Europi. Slijedi službeno usvajanje dogovora od strane Europskog parlamenta i Vijeća koji će nakon toga biti objavljen u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu 20 dana kasnije.

Više informacija o novim smjernicama za razvoj TEN-T mreže možete pronaći ovdje.

Foto: ec.europa.eu