Kako navodi Komisija u svojoj Komunikaciji Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030., s obzirom na globalnu konkurenciju i aktualni geopolitički kontekst, konkurentnost zaslužuje političku pozornost na najvišoj razini. Iako Europska unija može biti ponosna jer je jedna od tri glavne gospodarske regije svijeta, njezina produktivnost, inovacije i uvođenje novih tehnologija zaostaju u odnosu na konkurente.

EU se nalazi u trenutku ključnom za sljedeće desetljeće i stoga treba suradnju aktera sa svih razina i iz svih područja kako bi pravilno usmjerila svoju budućnost. Komisija uz poticajni regulatorni okvir, predlaže devet pokretača europske konkurentnosti koji se međusobno dopunjuju: funkcionalno jedinstveno tržište, pristup privatnom kapitalu, javna ulaganja i infrastrukturu, istraživanja i inovacije, energetiku, kružnost, digitalizaciju, obrazovanje i vještine te otvorenu stratešku autonomiju. U okruženju koje se stalno mijenja, ti pokretači mogu poslužiti kao mjerilo konkurentnosti EU-a te usmjeravati Komisiju i suzakonodavce u radu. Istaknuto je kako bi ova Komunikacija mogla biti paket najopsežnijih mjera za potporu europskim poduzećima u narednim godinama.

Uz pitanje kako EU može ponovno uspostaviti konkurentnost, glavno je pitanje na konferenciji bilo kako dovršiti još uvijek rascjepkano unutarnje tržište. „Dovršenje jedinstvenog tržišta godinama je bilo na papiru, no sada je krajnje vrijeme da se namjere pretvore u djelo. Poduzeća se pozivaju da igraju ključnu ulogu u oblikovanju puta prema produbljivanju jedinstvenog tržišta“, izjavio je predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a Stefano Mallia. Istaknuo je kako je Europa posljednjih godina išla u dobrom smjeru razvoja konkurentnosti u smislu rasta i zapošljavanja, ali da je nakon kriza koje su nastupile i pokazale „slabe točke“ EU-a, potrebno razviti snažniji gospodarski program bez kojeg Unija neće moći ostvariti zelenu tranziciju niti podupirati socijalnu Europu. Mallia je dodao da je potrebno riješiti i izazove poput cijena energije, nedostatka vještina i radne snage te ulagati u istraživanja, inovacije i razvoj u kojima Unija trenutno zaostaje za SAD-om, Kinom, Korejom i Japanom.

U Komunikaciji 30 godina jedinstvenog tržišta u kojoj je preuzela obvezu dovršetka jedinstvenog tržišta, Komisija navodi kako je ono jedno od najvećih postignuća EU-a. Od kad je uspostavljeno, građanima, poduzećima i cijeloj Uniji donosi koristi u obliku slobodnog kretanja ljudi, usluga, robe i kapitala kakve se prije trideset godina nisu mogle ni zamisliti. Ono predstavlja područje slobode, napretka, prilika, rasta, temelj je europskog gospodarstva i instrument vanjske konkurentnosti EU-a. Iako su te koristi neosporne, istaknuto je kako treba dalje raditi na rješenjima za iskorištavanje njegova punog potencijala. Jedinstveno tržište morat će se nastaviti prilagođavati novim okolnostima i uzimati u obzir geopolitičko okruženje, tehnološki razvoj, zelenu i digitalnu tranziciju te nužnost jačanja dugoročne konkurentnosti i produktivnosti EU-a.

Stvaranje jedinstvenog tržišta prije trideset godina omogućila je suradnja, a ona će biti ključna i u današnjim okolnostima. Komisija stoga poziva čelnike, vlade, zakonodavce i socijalne partnere da ovogodišnju obljetnicu jedinstvenog tržišta iskoriste kako bi zajedno dali nov poticaj radu za još uspješnije jedinstveno tržište, u korist građana i poduzeća.

Posljednjih su godina novo zakonodavstvo EU-a i tehnički kriteriji na nacionalnoj razini stvorili dodatne prepreke koje otežavaju poslovanje poduzeća. To posebno utječe na mala i srednja poduzeća (MSP) koja, kao okosnica europskog gospodarstva, teško posluju zbog učinaka kriza, kašnjenja u plaćanju, brojnih zahtjeva i propisa te sporih administrativnih postupaka. Poslovanje u Europi treba olakšati, a za to je potreban regulatorni okvir koji pogoduje poslovanju i uzima u obzir specifičnosti MSP-ova. Skupina poslodavaca zbog toga je zatražila da svaki europski zakonodavni i politički prijedlog prođe procjenu učinka na konkurentnost poduzeća.

Uz navedeno, poduzeća su uslijed globalnih gospodarskih kretanja sve više izložena tržišnom natjecanju s trećim zemljama u pogledu cijena energije, kvalificirane radne snage i pristupa financiranju, a da bi se ojačalo unutarnje tržište, tim se područjima treba stvoriti bolji pristup unutar EU-a. Španjolsko predsjedništvo stavilo je stoga otvorenu stratešku autonomiju u središte svojih prioriteta. U skladu s tim, nedavna Komunikacija Komisije Prema otpornijoj, konkurentnijoj i održivijoj Europi navodi da nova geopolitička stvarnost zahtijeva od Unije povećanje kapaciteta za zaštitu strateških interesa, jedinstveno djelovanje i produbljivanje veza s partnerskim zemljama, kako bi doprinijela sigurnosti svojih građana, a time i globalnoj sigurnosti.

Konferencijom je zaključeno da je u sve nestabilnijem i sve složenijem svijetu, europski put prema konkurentnosti i otvorenoj strateškoj autonomiji, put obnovljenog i snažnog jedinstvenog tržišta, koje će omogućiti Europskoj uniji da ostane globalni akter.