Obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93, 90/6, 64/01, 71/01, 68/07). Obrt u je smislu Zakona o obrtu samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba.

Osim fizičkih osoba i trgovačka društva posluju po odredbama Zakona o obrtu ako svoju djelatnost ili dio djelatnosti obavljaju na obrtnički način.

Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.

Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu. Obrtnicu izdaje nadležni Ured državne uprave, odnosno ured Grada Zagreba na čijem će području biti sjedište obrta, a povlasticu nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta. Sadržaj i oblik obrtnice i povlastice propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo rješenjem utvrđuje cijenu obrtnice. Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.

Ako se obrt obavlja bez obrtnice odnosno bez povlastice ili se obavlja suprotno obrtnici ili povlastici, nadležne inspekcije donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt.

Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:

1. da je državljanin RH,
   
2. da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,
   
3. da udovoljeva općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano,
   
4. da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje,
5. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.

Poseban uvjet:

1. stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za obavljenje vezanih obrta. Obrtnik koji ne ispunjava ovaj poseban uvjet, može obavljati vezani obrt ako zaposli djelatnika koji udovoljava ovom uvjetu.
   
2. povlastica za obavljanje povlaštenih obrta

Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:

1. slobodni obrti - za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
2. vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
3. povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice

Popis vezanih obrta koji se mogu obavljati temeljem stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita i povlaštenih obrta koje obrtnik može obavljati tek pošto mjerodavno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, izda obrtniku povlasticu, nalazi se u Pravilniku vezanim i povlaštenim obrtima ("Narodne novine" br. 31/95)

Za obavljanje slobodnih i vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od nadležnog Ureda državne uprave koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dodatno pored obrtnice, dobiti i posebnu povlasticu izdanu od nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji vodi registar povlastica u koji se povlastica upisuje.

Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni Ured državne uprave.

Uz prijavu se najčešće prilažu sljedeće isprave i dokazi:

• o pravu uporabe prostora ( ako je potrebno za obavljanje obrta )
• o stručnoj spremi, odnosno o stručnoj osposobljenosti ( ili izjava da će zaposliti radnika koji ima taj uvjet )
• o radnoj dozvoli za strance
• uvjerenje od suca za prekršaje
• liječnička svjedodžba
• izjava o početku obavljanja obrta

Uz prijavu se popunjavaju registarski listovi:

• RL 1 - podaci o obrtu
• RL 2 - podaci o izdvojenom pogonu
• RL 3 - podaci o djelatnostima obrta

Nadležni Ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Ako nadležni Ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni Ured.

1. PRIJAVA ZA UPIS U OBRTNI REGISTAR, RL 1, RL 2, RL 3 (Obrasci se kupuju u "Narodnim novinama")
2. PRESLIKA DOMOVNICE (Ovjerena kod javnog bilježnika.),
3. SLUŽBENA ZABILJEŠKA REPUBLIČKOG FONDA SOCIJALNE ZAŠTITE I CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I SLUŽBENA ZABILJEŠKA SUDCA ZA PREKRŠAJE O NEKAŽNJAVANJU
4. UVJERENJE O RADNOJ SPOSOBNOSTI (LJEČNIČKI PREGLED) (Od liječnika specijaliste medicine rada),
5. ZA VEZANE OBRTE (Prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima objavljenom u Narodnim novinama broj 31/95, za vezane obrte; a) označene brojkom 2 - majstorski status, b) označene brojkom 1 - stručna osposobljenost, treba Uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za traženu djelatnost)
6. DOKAZ O PRAVU KORIŠTENJA PROSTOROM (Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika ili Vlasnički list iz zemljišno knjižnog odjela općinskog suda (gruntovnice) )
7. DRUGI DOKAZI PREMA POSEBNIM ZAKONIMA, npr. za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je ishoditi rješenje o minimalno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor i sredstva rada, temeljem članka 17. Zakona o trgovini.
8. PRESLIKA UPLATNICE O UPLAĆENOM IZNOSU OD 500, 00 kn ZA OBRTNICU

TROŠKOVI UPISA U OBRTNI REGISTAR:

1. 500,00 kn - Obrtnica
2. 270,00 kn - Upravna pristojba
3. 200,00 kn - Liječničko Uvjerenje
4. + ovjere kod javnog bilježnika i pribavljanje uvjerenja

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Promjenu sjedišta obrta obrtnik prijavljuje Uredu državne uprave koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta i sjedište, a može sadržavati posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu.

Obrtnik odgovara za obaveze koje nastaju u obavljanju obrta svojom ukupnom imovinom.

Slobodni ili vezani obrt, obrtnik može voditi sam ili putem voditelja poslovanja koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika.

Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona u kojima obrtnik mora imenovati voditelja poslovanja.

Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje nadležnom Uredu državne uprave na čijem se području izdvojeni pogon nalazi.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice kao privremeni poslovođa.

Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka odnosno od dana pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava Ured državne uprave u roku 30 dana od dana obustave kao i ponovnom početku obavljanja obrta najkasnije u roku 7 dana po isteku vremena obustave.

Ova izvješća nadležni Ured upisuje u obrtnički registar.

Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi tih osoba uređuju se obvezno pisanim ugovorom.

Na takav ugovor primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.

Takav obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.

Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom Uredu državne uprave, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože pisani ugovor o ortakluku (ortak, ortački ugovor).

Fizičke osobe mogu zajednički obavljati i vezane obrte, ako jedna osoba ispunjava uvjete za vezani obrt.

Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom Uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.